<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

BUKA PODCAST

Borjana Mrđa i Igor Bošnjak za BUKU: O prošlosti koja nas određuje (AUDIO)

Borjana propituje lično, žensko, porodično nasljeđe kroz košulju koju je dobila od bake, dok Igor daje novi pogled na socijalističke spomenike koji kao monument stoje kao nijemi svjedoci prošlosti.

Foto: Nemanja Mićević

U Buka podcastu razgovaramo sa umjetnicom iz Banjaluke Borjanom Mrđom i umjetnikom iz Trebinja Igorom Bošnjakom. Naizgled različiti radovi spojili su se u zajedničku izložbu koja propituje prošlost. Borjana propituje lično, žensko, porodično nasljeđe kroz košulju koju je dobila od bake, dok Igor daje novi pogled na socijalističke spomenike koji kao monument stoje kao nijemi svjedoci prošlosti.

Izložbe će biti otvorene sutra u Muzeju savremene umjetnosti RS u okviru manifestacije Noć muzeja koja počinje u 20 časova.

Izložba „Dekorativna sopstva“ banjalučke umjetnice Borjane Mrđe predstavlja novu seriju radova u mediju crteža, slika, slika-objekata i video instalacije, koju je umjetnica prvi put predstavila kao doktorski umjetnički projekat na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2020. godine.

Umjetnica preispituje odjevni proces odvajanja od samog tijela, izbjeljivanjem i razobličavanjem odjeće, povezujući mitološke konstrukcije i porodičnu istoriju sa trenutnim okolnostima u kojima haljina postaje dekorativna površina otvorena za različite upise i kodove.

Kao polazna tačka oko koje se gradi cjelokupni koncept izložbe jeste košulja kao predmet porodičnog nasljeđa, koju je umjetnica dobila od bake prije njene smrti. Košulja je nijemi svjedok individualnog i kolektivnog identiteta, koju je nosilo tri generacije žena i u koju su upisani događaji i intimni doživljaji vremena u kojem su živjele.

Porodična istorija postaje tako jedna vrsta paradigme kroz koju se provlače pitanja identiteta.

Upravo kroz nestajanje i rekonstrukcije lične pripovijesti, rad Borjane Mrđe na suptilan i privlačan način stvara nenametljivu atmosferu koja nam ostavlja slobodan prostor za naše lično prepoznavanje. U ranijem umjetničkom opusu umjetnica se u velikoj mjeri koristila vlastitim tijelom kao medijem umjetničke intervencije, dok je u novoj seriji radova tjelesnost u potpunosti izuzeta, ali i dalje u kontekstu tema koje su je i ranije intrigirale, poput istraživanja identitetskih transformacija kroz sjećanja/pamćenja.

Izložbu ćete moći posjetiti do 20. juna 2022. godine.

Izložba trebinjskog umjetnika Igora Bošnjaka pod nazivom „Budućnost se ponavlja više nego istorija“ rezultat je višegodišnjeg umjetnikovog istraživanja započetog 2015. godine radom „Transformersi“. Izložba u MSURS prezentovaće seriju video radova, printova i arhivskih instalacija inspirisanih prije svega spomeničkim nasljeđem iz doba SFR Jugoslavije (naročito spomenicima na Kozari i Sutjesci), teorijom ruskog kosmizma, teorijom dronova i sopstvenom interpretacijom ovih fenomena. Ovaj eklektični pristup u radu odlikuje se i u kombinaciji prepoznatljivih vizuelnih motiva i savremenih tehnologija koji u konačnici čine sintezu beskonačnih mogućnosti digitalnog i bezvremenosti modernizma.

Izložbom „Budućnost se ponavlja više nego istorija“ umjetnik postavlja nekoliko pitanja: Kako danas vidimo spomenike NOB-a, šta nam oni predstavljaju u novom političkom kontekstu i promjeni paradigme i ideologije na prostoru bivše Jugoslavije. Da li je posmatranje i interpretacija socijalističkog spomeničkog nasljeđa moguća samo kroz ideološku matricu je pitanje koje umjetnik postavlja ili se oni mogu sagledavati kroz prizmu duhovnosti ruskog kosmizma. Kakav je odnos između spomenika i čovjeka, kao i odnos između spomenika i savremene tehnologije u umjetnosti danas.

Odgovore na ova pitanja publika može da pronađe u radovima Igora Bošnjaka na izložbi „Budućnost se ponavlja više nego istorija“ od 14. maja do 20. juna 2022 u MSURS.

Sa umjetnicima smo za BUKU razgovarali o njihovom radu, načinu na koji nas prošlost određuje, traumama koje smo svi proživjeli i kako naći iskricu nade za bolje sutra.

Poslušajte razgovor u Buka podcastu: