Parker, kojem je udio u Facebook donio milijarde, kritikovao
je ovog giganta među društvenim mrežama na događaju Axios u Filadelfiji ove
sedmice. On je sada osnivač i predsjedavajući Instituta za liječenje karcinoma, pa je na ovom događaju govorio o napretku kada su u pitanju
terapije za liječenje karcinoma. Međutim, tom prilikom osvrnuo se i na
razmišljanje osnivača Facebooka u ranom periodu. Danas su kompanije društvenih mreža pod budnim okom zakonodavaca zbog moći i uticaja koji ostvaruju.
Parker je kazao kako bi mu u ranim danima Facebooka ljudi rekli da nisu društvnim mrežama zato što cijene interakciju s
ljudima u stvarnom životu, a on bi im odgovorio “U redu, ali da znate da ćete biti’.
“Ne znam da li sam zaista razumio posljedice toga što sam
govorio,” dodao je, misleći na “neželjene posljedice” koje nastanu kada mreža
poraste na više od 2 milijarde korisnika.
“To bukvalno mijenja odnose sa društvom, međusobne odnose
ljudi. Vjerovatno ometa produktivnost na čudne načine. Sam Bog zna šta to čini
dječjem mozgu,” kazao je.
Objasnio je da, kada se Facebook razvijao, cilj je bio da korisnici posvete što više svog vremena i svjesne pažnje na mreži. To je bio način
razmišljanja koji je doveo do stvaranja mogućnosti kao što je “lajkanje” koje kod
korisnika dovodi do lučenja dopamina, što ih dodatno podstiče da postavljaju još više
sadržaja.
“To je taj začarani krug društvene validacije, upravo ono što bi haker
kao što sam ja smislio da iskoristi ranjivost u ljudskoj psihologiji.”
Parker, koji je ranije osnovao stranicu Napster za razmjenu
muzičkih fajlova, pridružio se Facebook timu 2004. godine. Pet mjeseci nakon što je
sajt pokrenut kao studentski godišnjak na Harvardu. Parker je uvidio potencijal sajta i bio je, prema Zuckerbergovim riječima , “ključan za transformaciju Facebooka iz studentskog projekta u pravu kompaniju”.
U 2005. godini, policija je pronašla kokain u Parkerovoj vikendici koju je iznajmljivao, i tada je uhapšen pod sumnjom da posjeduje nedozvoljenu supstancu. Nije podignuta optužnica protiv njega, ali je hapšenje uznemirilo investitore, nakon čega je ubrzo dao ostavku.
Zahvaljujući kratkom vremenu provedenom u Facebooku,
Parkerovo neto bogatstvo se procjenjuje na više od 2.6 milijardi dolara. Osnovao
je Fondaciju Parker u junu 2015. godine kako bi dio svog bogatstva koristio za podršku
“velikim sistemskim promjenama” u nauci, globalnom javnom zdravstvu i građanskom
angažmanu.
Parker nije jedini preduzetnik iz Silikonske Doline koji je
izrazio žaljenje zbog tehnologije čijem razvoju je doprinio. Tristan Harris koje je
nekada radio za Google jedan je od nekoliko ljudi iz svijeta tehnologije koje je list The Guardian
intervjuisao u oktobru, a koji su kritikovali ovu industriju.
“Svi smo mi uvučeni u taj sistem,” kazao je. “Umovi svih nas
mogu biti ‘oteti’. Naši izbori nisu toliko slobodni kao što mi mislimo.”
Izvor: The Guardian