Sve do pojave prekrasne Brigitte
Bardot na velikom platnu, holivudska je produkcija s visoka gledala na europsku
kinematografiju.
Nijedna žena nije bila dovoljno
zanimljiva, glamurozna i seksipilna da bi skrenula pažnju vladara sedme
umjetosti.
Zanosna, plavokosa, pravilnih crta
lica, punih usana i s pjegicama na nosu, Brigitte je zaludjela čitav planet.
U ranoj se mladosti ponašala jako
liberalno, da bi pod stare dane postala konzervativka.
U dvadesetima i tridesetima nije se
libila pokazati nago tijelo, a mnoge je muškarce ostavljala bez daha. Nekima je
od njih pošlo za rukom i da postanu njezini muževi – zaljubljivala se,
raskidala, udavala i razvodila ne mareći za glasine. Iako je ušla u deveto
desetljeće, ostala je dosljedna sebi i u širokom krugu zaobilazi platične
kirurge i tretmane botoksom.
Brigite Bardot rođena je 28. septembra
1934. godine u Parizu u izrazito religioznoj obitelji.
Od malih ju je nogu fascinirao balet,
a upravo je kroz njega došla do svog prvog manekenskog angažmana.
Krasila je naslovnicu časopisa El na
kojoj ju je i ugledao režiser Mark Alegre, što joj je potpuno promijenilo
život.
Ona i njen asistent Roger Vadim su se
zaljubili, a on ju je odlučio zaprositi. Njezini su joj roditelji odbili dati
dozvolu za brak jer je ona tada imala samo 17 godina. Ipak, kad je napunila 18
udala se za Rogera.
Postala je poznata pod nadimkom Bebe,
a pod imenom Brigitte Bardot na filmskom platnu je debitirala 1952. godine, u
filmu Ludi od ljubavi.
Prvu glavnu ulogu odigrala je u
ostvarenju La Lumiere d’en Face 1956. godine, a angažman u En Effeuillant la
Marguerite sljedeće godine osigurao joj je status seks-simbola. Zahvaljujući
Vadimu dobila je ulogu koja joj je donijela svjetsku slavu i milijunsku zaradu
u filmu I bog stvori ženu. Ovo ostvarenje u potpunosti je promijenilo
dotadašnje poimanje seksa u sedmoj umjetnosti, naročito nakon legendarne scene u
kojoj Brigitte pleše bosonoga na stolu.
Zahvaljujući svojim prvim ulogama, ova
zgodna Francuskinja stala je rame uz rame s američkim seks-simbolom Marilyn
Monroe. Istovremeno, zahvaljujući ulogama u kojima je dominirao njen seksepil,
porastao je interes holivudskih filmskih redatelja za ostvarenja europske
kinematografije.
“Ako sam odigrala neku ulogu u evoluciji francuskog društva i običaja, to je bilo usprkos meni. Mislim da sam odgovarala tom razvoju, određenoj želji društva u određenom trenutku”, tvrdila je u svojim izjavama voljena i osporavana Bardot.
Fascinacija njenim likom, koja je započela još 1953. zbog prvog američkog filma u kojem se pojavljuje s Kirkom Douglasom Un acte d’amour, nastavila se i Brigitte je postala prva osoba izvan anglosaksonskog govornog područja koja je proslavila uspjeh francuske kinematografije.
Iako su na profesionalnom planu
savršeno funkcionirali, Brigitte i Roger imali su problema u privatnom životu.
Brak im je trajao pet godina, ali se njihova profesionalna suradnja nastavila i
nakon razvoda. Vadim, koji je preminuo prije petnaest godina, ostao je upamćen
po rečenici: “Vjernost mi je dosadna”, a upravo su ljubavne spletke i preljubi
ono što je navodno uništilo njihov brak.
Brigitte se od Vadima razvela 1957.,
ali je godinu dana kasnije, nakon uspjeha u Parižanki, zaigrala u njegovom
filmu Les bijoutiers du clair de lune. Engleski je progovorila u klasiku Paris
by Night s Frankom Sinatrom u glavnoj ulozi. Dvije godine nakon razvoda ponovo
je stala pred oltar udavši se za glumca Jacquesa Charriera s kojim se zbližila
na snimanju filma Babette ide u rat. Dvanaest mjeseci nakon vjenčanja dobili su
sina Nicolasa-Jacquesa s kojim glumica nikada nije bila bliska jer je svoju
trudnoću usporedila s tumorom.
Sin joj tu izjavu nikada nije
oprostio, ali on nije bio glavni uzrok njene nesreće, budući da si je samo osam
mjeseci nakon njegovog rođenja, na svoj 26. rođendan 28. rujna 1960., po drugi
put pokušala oduzeti život. Bilo je to za vrijeme snimanja filma Istina, a
povod su bili bračni problemi. Ubrzo je 1962. godine uslijedio i njen drugi
razvod, a film koji je snimala u vrijeme kada je pokušala samoubojstvoo postao
je najgledaniji u Francuskoj i prvi po zaradi na blagajnama.
Brigitte se, međutim, trudila da
usprkos ogromnoj slavi živi u sjeni. Događalo se da je iz tog bijega od slave
protresu zaljubljeni fanovi koji su joj u više navrata provaljivali u kuću samo
da bi je vidjeli ili uzeli nešto njeno za uspomenu.
“Kad me prepoznaju, trebalo bi mi biti
milo, ali ja se naježim”, tvrdila je ona, iako je oduzimala dah milijunima
muškaraca širom sveta, a o njoj su maštali i u njenom naručju se grijali
najmoćniji ljudi prošlog stoljeća. U jednom od novijih intervjua priznala je da
je više puta bila na rubu samoubistva.
“Pravo je čudo da sam još živa”,
govorila je Brigitte koja se dan prije svog četrdesetog rođendana, pa se 1974.
godine, povukla iz glumačkog života, promijenila životne navike i postala
vegetarijanka. Iako se više nije bavila glumom, paparazzi su je konstantno
pratili, pa je 1983. godine izašla čak i trilogija o životu BB. Svega
dvadesetak dana kasnije, opterećena slavom i duboko depresivna, Brigitte je po
treći put pokušala otići s ovog svijeta, ali ju je spasla kućna pomoćnica.
Nakon drugog razvoda udala se i treći
put za nemačkog milijunaša i playboya Guntera Sachsa, ali je njihova sreća bila
kratkog daha. Ta veza ostala joj je u sjećanju kao jedna od najdražih uspomena,
a njegovo samoubojstvo u svibnju 2011. godine u potpunosti ju je slomilo.
“Brigitte Bardot je u šoku. Održavala
je vezu s Gunterom koji joj je dvadeset godina pomagao u fondaciji”, potvrdio
je glumičin bliski prijatelj. Gunter se ubio u dvorcu u Švicarskoj koji je u
vlasništvu fondacije njegove bivše žene Brigitte Bardot, što implicira da su
nekadašnji supružnici bili bliski i nakon razvoda. Sachs je inače sredinom
šezdesetih pretvorio ljetovalište Saint Tropez na francuskoj rivijeri u
igraonicu bogatih i slavnih, a među njima je bila i filmska zvijezda Bardot.
Posljednji put udala se 1992. godine
za Bernarda d’Ormala s kojim i danas dijeli dobro i zlo. Njihovu zajednicu ne
prate posebne kontroverze, ali zato Brigitte svjetsku javnost povremeno šokira
svojim izjavama. Nakon pisanja u svojoj knjizi Vapaj u tišini, 6. svibnja 2004.
kažnjena je za poticanje rasne mržnje i netrpeljivosti, pošto je izrazila
zabrinutost zbog infiltracije islamskih ekstremista u Francuskoj. I danas je
najgrlatiji glasnogovrnik ksenofoba i antiislamista, što izaziva zgražavanje
mnogih Francuza koji su je obožavali na filmskom platnu.
Ova kontroverzna umjetnica ovog
mjeseca puni 81 godinu, a u javnosti je ostala upamćena proslava njenog 70.
rođendana kada je uz nekoliko čaša šampanjca zahvalila Bogu što je ušla u osmu
deceniju.
“Punim 70 godina, hvala Bogu što mi je
dao da stignem ovdje. Ali, istovremeno, više bih voljela iamti 30. Ipak, rado
prihvaćam starost jer to je vrijeme koje prolazi. Danas puše neki ludi vjetar,
žene žele ostati mlade i pribjegavaju kirurgiji. Sve liče jedna na drugu…
Savršenstvo je tako dosadno”, izjavila je bivša glumica dok se u svjetskoj
javnosti i dalje vodi polemika što je sve na svom licu i tijelu operirala,
usprkos njenim tvrdnjama da se odlučila na prirodno starenje, piše novi.ba