Nekada smatrani smetnjom, krda poludivljih konja koji lutaju bosanskohercegovačkim krajolikom danas privlače turiste, piše BBC.
Stjenovite doline i surove planine zapadne Bosne i Hercegovine skrivaju neuhvatljiv i izvanredan prizor: krda poludivljih konja koji slobodno lutaju krajolikom.
Trenutno ih ima oko 1.000, a ova krda lutaju po planini Cincar i drugim područjima između gradova Livno – čije kamene kuće i džamije u podnožju planine Krug svjedoče o 400 godina osmanske vladavine – i Kupresa, najvišeg grada u zemlji. Riječ je o bosanskim planinskim konjima, potomcima domaćih konja koji su pušteni u divljinu iz raznih razloga – od rata do industrijalizacije – i koji su od tada spašeni od izumiranja.
„Konji poput ovih nekada su bili oslonac poljoprivrede u ovom kraju“, rekao je voditelj BBC-jeve Travel emisije Rajan Datar u nedavnoj epizodi posvećenoj ovom području. „Ali kada su stigli traktori i moderna mehanizacija, mnogi su ih farmeri pustili da se sami snalaze u divljini.“
Zbog svog domaćeg porijekla, ovi konji manje se boje ljudi u odnosu na prave divlje konje, što ih čini atrakcijom za turiste, ali i izvorom napetosti. Zimi se često mogu vidjeti kako ližu sol s ceste, što predstavlja opasnost i za vozače i za njih same. Poznato je i da upadaju na lokalne farme u potrazi za hranom, uništavajući usjeve i pijući vodu namijenjenu stoci. Mnogi mještani ih još uvijek doživljavaju kao smetnju, a neki farmeri su čak ubijali konje koje bi zatekli na svojoj zemlji. Odluka iz 2009. da se krda zaštite ukinuta je 2017. zbog previsokih troškova odšteta.
Ipak, posljednjih godina stavovi su se počeli mijenjati. Kako je turizam u zemlji rastao u posljednje dvije decenije, tako je raslo i zanimanje posjetilaca za ove životinje. Njihova nomadska priroda znači da su lokalni vodiči nužni za njihovo promatranje, pa su se pojavili brojne turističke agencije kako bi odgovorile na tu potražnju, čime je ostvaren značajan ekonomski učinak u ovom ruralnom području.
Lokalne zajednice i udruženja, poput Ekološke udruge Borova Glava, također su se uključili kako bi pomogli u brizi za konje i smanjenju sukoba. Za volontere poput Željka Krište, glasnogovornika udruženja, konji su i simbol oporavka zemlje od rata koji je trajao od 1992. do 1995. nakon raspada Jugoslavije.
„Osim ljudi, i konji su se našli u nezgodnoj situaciji zbog rata“, objasnio je. „Gledajući unazad, prošle su godine, uspjeli smo ih spasiti – ali u isto vrijeme, spasili smo i sebe.“
Za putnike koji žele vidjeti ove konje, Livno je najbolje mjesto za početak. Životinje se često mogu pronaći kako lutaju brežuljcima i dolinama oko ovog dijela zemlje, ali njihova kretanja su nepredvidiva. Kako bi povećali šanse da ih vide, posjetiteljima se preporučuje unajmiti vodiča koji bolje poznaje njihovo ponašanje i rute. Lokalne turističke agencije nude i prevoz iz grada do udaljenijih područja gdje se konji najčešće kreću. Osim toga, mnoge od tih agencija dio prihoda od tura doniraju za brigu o konjima, osiguravajući da će oni još dugo moći slobodno lutati ovim divljim krajolicima.