U srijedu, 14. decembra u Banja Luci asocijacija muzičkih kompozitora-stvaralaca AMUS organizovala je okrugli sto u kojem su učestvovali predstavnici muzičarke scene i novinari ovdašnji mediji. Na ovom događaju nije prisustvovalo učesnika koliko je bilo predviđeno, ali je i onaj mali broj prisutnih bio dovoljan da se dođe do logičnog zaključka da je bosanskohercegovačkoj muzičkoj sceni neophodno postojanje asocijacije poput AMUS-a, koji radi u interesu muzičkih autora. Okruglom stolu su prisustvovali predsednik Skupštine AMUS-a i istaknuti muzičar, Davor Sučić i konsultant za intelektualnu svojinu Mirza Hajrić.
Cilj ovog okruglog stola bio je da se muzičari sa prostora Banja Luke bolje upoznaju sa trenutnim radom i aktivnostima muzičke asocijacije, te da se ovdašnji mediji informišu i podstaknu na saradnju sa AMUS-om i da se ubuduće znatno više uključe u proces promocije muzičkih stvaralaca s prostora Bosne i Hercegovine.
Razgovor na okruglm stolu započeo je stručni konsultant za intelektualnu svojinu Mirza Hajrić.
”Nakon Sarajeva i Mostara evo došli smo u posjetu i Banja Luci, a ovim dolaskom želimo da udruženje autora AMUS unaprijedi svoju saradnju sa domaćim medijima, ali i muzičarima. Prema onome što vidimo i imamo u praksi muzika domaćih autora je mnogo dominantnija, na prostoru zajedničkog govornog prostora bivše Jugoslavije, od muzike stranih muzičara. Zbog te činjenice našim autorima, čija su djela zastupljena u programima elektornskih medija, televizijskom i radio programu, treba objezbjediti i adekvatnu novčanu satisfakciju. To se postiže na način da emiteri našem udruženju pošalju listu pjesama autora koji su bili slušani u datom periodu. To do sada nije bila praksa, jer, naročito državni mediji, nisu nam dostavljali liste, niti su nam uplaćivali novčanu nadoknadu za korištenje muzike”, rekao je Mirza Hajrić.
Hajrić je istakao da prema zakonu o javnim rtv servisima direktor jedne takve ustanove mora da obezbjedi budžet za podmirivanje autorskih prava i shodno tome da izvrši tu obavezu.
”Drugi niz godina visoki dužnosnici rtv javnih servisa BiH nisu uplaćvali ništa. Kada sam ja počeo da im ukazujem kako na taj način čine krivično djelo oni su počeli da prikupljaju sredstva za izmirivanje tih obaveza, ali su ta sredstva ponovo trošili na neke sasvim druge stvari. I prije nego što je AMUS 2012. godine dobio licencu bila je druga agencija za autorska prava koja je tužila javne rtv servise, gdje su javni servisi redovno gubili sporove. Međutim, ta praksa se i dalje nastavljala zbog bahatog i neodgovornog ponašanja rukovodilaca tih medijskih kuća”, rekao je Hajrić.
Okruglom stolu je prisustvovao predsjednik Skupštine AMUS-a Davor Sučić koji je govorio o problemima sa kojim se asocijacija susreće.
”Kod nas je veliki problem što su se pojedine agencije podijelili po feudalnom šablonu. Imate resore HDZ-a, kao što su Institut za intelektualno vlasništvo, koji je krajnje nekompetentna organizacija, buduće da je osoblje koje se bavi datim problemom, a ovdje je riječ o intelektualnom vlasništvu, i više nego nekompetentno. Naprimjer, kakve veze ima pravnik iz Gruda s autorskim pravom, ili revizor za kontrolu poljoprivrednih preduzeća sa intelektualnim vlasništvom. Mi sa takvim ljudima korespondiramo i zbog toga i naplata jeste ovakva kakva jeste. Vi kad pročitate zakon o autorskim pravima, koji je donesen 2010. godine, vidite da oni nisu realizovali ni četrdeset posto od onog što su dužni da sprovedu” naglasio je Sučić.
Ipak, koliko god imali problema u djelovanju i regulisanju autorskih prava predsjednik asocijacije je istakao da je AMUS doživio veliku pobjedu rješavanjem sudskoga spora sa javnim servisima.
”Nakon osam godina borbe mi smo uspjeli da naplatimo sredstva koja nam pripadaju. Uz kamate i sudske troškove javni servisi su bespotrebno morali da daju i veću sumu novca nego što su dugovali. Što zbog neznanja, što zbog nedostatka volje, autori Bosne i Hercegovine su godinama bili zakidani, a čak su oni to radili i kordinorano i u dogovoru. Bili smo unikatna država u kojoj državni mediji nisu željeli da plaćaju autorske honorare. Mi smo sada počeli sa sastancima, koje smo već imali u Mostaru i Sarajevu, u cilju da učvrstimo našu asocijaciju koja je godinama bila na rubu egzistencije. AMUS je opstao i sada smo u prilici da napravimo jednu novu koordinaciju i saradnju sa medijima Bosne i Hercegovine. Ovim sastancima pokušavamo da animiramo i privatne i javne medije i servise da što više konzumiraju domaću muziku i da uredno vode evidenciju o tome, jer to će se itekako odraziti na egzistenciju naših autora”, rekao je Sučić.
Ostatak intervjua sa Davorom Sučićem alias Sejo Saxon poslušajte na Buka podcastu.