Od molbi propalih nigerijskih prinčeva
do Fejs ponuda za rad kod kuće, donosimo listu najpoznatijih i najčešćih
prevara u vašem inboksu i savete kako da
prevarite – prevarante.
Nigerijska prevara ili 419
Potpuno je neverovatno da je ovako
prozirna prevara ikada zaživela. Pravo internet čudo, takozvana nigerijska
prevara, šema ili “419”, opstala je godinama i još je jedna od najuspešnijh i
najpoznatijih. Ime je dobila po članku nigerijskog krivičnog zakona koji
prevaru definiše kao krivično delo. Prema nekim podacima prevaranti uz pomoću
nje zarade godišnje neverovatnih 12,7 milijardi dolara. A ona se odigrava
uobičajeno ovako: Prvo vam na mejl vam stigne pismo “člana bogate nigerijske
porodice” (koriste i druge zapadnoafričke države) kojem je umro neko važan i
zbog sigurnosnih razloga žele da izvuku novac iz zemlje. Privremeno bi ga
stavio na vaš račun i to je spreman velikodušno da plati, samo mu odmah unapred
treba uplatiti beznačajan iznos za provizije.
Šta uraditi : Ignorisati i nikad
nikome u mejlu ne davati lične podatke ako niste sigurni sa kim komunicirate.
2. Odobreno vam je!
Pošalju vam mejl u kome tvrde da ste
kreditno sposobni za bankovnu pozajmicu ili dobar limit na kreditnoj kartici,
samo kod potpisivanja dokumenata za karticu morate uplatiti mali iznos za
troškove. Iako se čini da je takođe providna kao nigerijska, ova je prevara
veoma uspešna, posebno među ljudima koji su u finansijskim problemima.
Šta uraditi : Banke zaista naplaćuju
godišnju članarinu za kreditne kartice ali nikad na ovaj način. One nikada ne
proveravaju vašu kreditnu sposobnost pre nego zatražite kredit.
3. “Phishing” (Pecanje)
Dobijete mejl od kompanije koja vam je
poznata, recimo svoje banke ili trgovačkog lanca u kojem često kupujete. Poruka
vas vodi na stranicu gdje se traži da date svoj mejl i šifru za logovanje, a
onda to šalje prevarantima. “Phishing” šeme su verovatno najčešći
oblik prevare na internetu. Sumnja se da je velika hakerska provala u američki
trgovački lanac “Target” u kojoj su pokradeni milioni podataka o
adresama i kreditnim karticama kupaca, počela upravo kao “phishing”
šema.
Šta uraditi : Nikad ne klikćite na
linkove u sumnjivim mejlovima jer ćete kompjuter izložiti virusima i zloćudnom
softveru. Iako se čini da je kompanija koja šalje mejl poznata i pouzdana, to
je varka, legitimne kompanije nikad ne rade tako. Ključne lične podatke na
njihove stranice možete upisivati samo ako sa njima već imate neku vrstu
ugovora uz niz različitih provera.
4. Humanitarna pomoć
Kad god se dogodi velika elementarna
nepogoda, u mejl vam stižu molbe za donacije u fondove za pomoć žrtvama.
Misleći da donirate novac, mogli biste da im predate broj vaše kartice i druge
podatke za plaćanje kriminalcima.
Šta uraditi : Donirajte, ali samo
preko proverenih institucija. Sajt charitynavigator.org
(www.charitynavigator.org) je dobro mjesto za proveru humanitarnih organizacija
5. Putovanja
Društvene mreže prevarantima su
otvorile neslućene mogućnosti, jer sada mogu da privlače žrtve dobrim
fotografijama na Pinterestu, Twitteru, Instagramu, Facebooku i da prevare čak i
iskusne putnike. Kad kliknete na divnu sliku predela ili plaže koja reklamira
besplatna putovanja ili avionske karte, zamoliće vas da ispunite anketu s puno
ličnih podataka ili da upisivanjem mejla i šifre otvorite kompjuter zloćudnom
softveru.
Šta uraditi : Sve velike aviokompanije
i operateri u turizmu imaju stranice na društvenim mrežama, ali treba uvek
proveriti jesu li povezane s njihovim (pravim) web stranicama. Ne verujte
linkovima na Twitteru i sličnim trikovima koji koriste vašu dekoncentrisanost!
6. Pomoć dužnicima
Ljudi koji su se našli u noćnoj mori
prezaduženosti lako padaju na mejlove u kojima prevaranti tvrde da i mogu
pomoći da smanje, konsoliduju dug ili da ga se reše. Sve što se traži je uplata
malog avansa za operativne troškove.
Šta uraditi : Kao i u slučaju mejlova
u kojima se nude kreditne kartice, ne davati nikakve podatke o finansijama,
posebno ako ste u finansijskim problemima.
7. Lutrija
Čestitamo! Dobili ste na lutriji! Osim
što niste. Lažni mejlovi stižu iznenada iz izmišljenih međunarodnih kompanija
za igre na sreću i tvrde da morate poslati samo mali iznos za troškove obrade
ili konaktirati nekoga ko će vam organizovati isplatu.
Šta uraditi : Ne treba objašnjavati da
sigurno niste dobili na igrama na sreću ako ih niste igrali. Kad dobijete na
lutriji, vi se javljate njima, ne traže oni vas.
8. Lažna uplata
Prodavali ste nešto na internetu i
javljaju vam da je osoba koja je izlicitirala najbolju cenu uplatila više para
nego što je trebalo. Pošalju ček na kojem se vidi iznos i molbe da vratite
razliku. Ali – ček je lažan i nakon što pošaljete novac, moraćete pokriti i
iznos na čeku.
Šta uraditi : Nikad ne prihvatajte iznose
veće od cene po kojoj prodajete na internetu i birate sigurne načine
“online” plaćanja.
9. S Fejsbukom radite od kuće
Velika je verovatnoća da ste u
poslednje vreme na mejl dobili ponudu u kojoj se tvrdi da je Fejsbuk lansirao
novi program preko kojeg korisnici mogu zarađivati od kuće. Reč je, svakako, o
lažnoj poruci. Link vas vodi na lažnu Fejs stranicu na kojoj prevaranti traže
uplatu 4 dolara za “Facebook Millionaire” početni komplet a sitnim slovima na
disrektnom mestu piše da će vam kreditnu karticu teretiti sa 94 dolara mesečno
za dalji pristup programu.
Šta uraditi : Kao i u već pomenutim
slučajevima, uzdržite se od otvaranja linka, ne dajte brojeve svojih kartica i,
ako vam se obavezno, prijavite prevaru Fejsbuku.
(Espreso.rs)