Rezultati pokazuju da skoro svako nosi niske nivoe nekih štetnih tipova
bakterija za koje se zna da uzrokuju infekcije. Ali kada je osoba zdrava
te klice jednostavno koegzistiraju sa benignim ili korisnim mikrobima.
Međutim zašto klice nekome štete, a nekome ne? Šta se menja u organizmu
osobe što je stavlja pod rizik od dobijanja nekih bolesti poput lošeg
varenja ili psorijaze?
Nalazi ove studije su već preoblikovali mišljenje naučnika o tome kako ljudi ostaju zdravi ili ne.
“Ovo je potpuno nov način posmatranja ljudske biologije i bolesti,” rekao je dr Filip Tar sa Vašington univerziteta.
“Ove bakterije nisu putnici,” napominje on. One su metabolički aktivne.
I zato sada kao zajednica moramo računati sa njima baš kao što računamo
na ekosistem- šume ili vode.”
I baš kao ekosistem životne sredine, naša “virusna šminka” zavisi od našeg dela tela: na primer smatrajte pazuh kišnom šumom.
Naučnici već dugo znaju da ljudsko telo koegzistira sa milionima klica,
ali nisu znali koji mikrobi žive na zdravim ljudima i šta oni zapravo
rade. Više od 200 naučnika je sarađivalo tokom pet godina kako bi mogli
da odgovore na ta pitanja.