Jednom sam prilikom slušala predavanje o tome zašto ljudi uopće dijele sadržaj na društvenim mrežama. Navodno postoje četiri osnovna razloga
(o kojima bi svakako trebalo razmišljati prilikom kreiranja
statusa/fotografija/videa, posebice ako je riječ o sadržaju brenda ili
tvrtke) koja nas “tjeraju” da nešto podijelimo s drugima.
Da se razumijemo, dijeljenje nije samo opcija “Share” na Facebooku, nego svaka radnja koju može vidjeti naš virtualni prijatelj – lajk, komentar, retweet, stiskanje ikonice u obliku srca… Dakle, razlozi zbog kojih ljudi dijele su prvenstveno da bi si olakšali nešto u životu (primjerice, zabilježe recept za sutrašnji ručak ili podijele određeni savjet vezan uz njihovo zdravstveno stanje), da bi gradili veze s drugima,
odnosno, približili im se (trenutak kada podijelite pjesmu s
prijateljem koja za vas ima određeno značenje ili zajedničku
fotografiju), kako bi pomogli drugima (širok raspon –
od lajka za spašavanje gladne djece, dijeljenja fotografije izgubljenih
kućnih ljubimaca do dijeljenja specifičnih savjeta).
Na posljednjem je
mjestu gradnja identiteta – podijelit ćete ono što
označava vas, vašu osobnost, bilo da je riječ o odjevnom predmetu koji
biste i sami nosili, slike mjesta koje biste posjetili ili glazbe koja
ocrtava vaše trenutno raspoloženje. Svaki taj sadržaj označava vas i gradi digitalnu sliku o vama (na što mnogi zaboravljaju, pa tako dođe i do nezgodnih situacija da se zbog statusa na Facebooku ili fotografije na Instagramu dobije otkaz).
Upravo me ta posljednja stavka posebno zaintrigirala, jer mi se nekako čini da je gradnja identiteta, svjesna ili nesvjesna, najčešći razlog zbog kojega kreiramo i dijelimo sadržaj na društvenim mrežama. No, danas bih se željela fokusirati na one tihe lajkove,
kojima također gradimo svoj identitet, ali nešto suptilnije, no što
bismo to napravili dijeljenjem nečijeg statusa ili, nedajbože, pisanja
vlastitoga. Lajk iziskuje minimalni trud, ali iznimno
je bitan, posebice otkako je Facebook uveo Graph Search, pa je svima
mnogo jednostavnije pregledati sve što vam se ikada svidjelo. Da, to
manje upućenima može zvučati zastrašujuće, jer ako netko želi, mogao bi
vas vrlo lako površno psihološki analizirati, a ponekad i sam lajk može postati vijest.
No, pogledajmo deset vrsta lajkova, odnosno, deset razloga zbog kojih određeni subjekti kliknu na onu čarobnu ikonu s prstom okrenutim prema gore:
1. Lajk podrške.
Kad, primjerice, Hrvoje Jurić
biciklira po alpskim vrhovima i doživi prometnu nezgodu, dat ćete mu
lajk. Naravno, ne zato što vam se sviđa njegov tekst ili fotografija,
nego zato što smatrate da mu je taj lajk potreban. Jer želite da zna da mislite na njega, barem onaj djelić sekunde dok čitate njegov status. Jer taj lajk ima više značenja: Drž’ se. Uz tebe smo. Čuvaj se. Žao mi je što ti se to dogodilo, ali glavu gore! Moglo je biti i gore. Sretno!
2. “Slažem se” lajk.
Lajk slaganja, poznatiji kao “Slažem se s tvojim mišljenjem. Samim
time nema potrebe da pišem sličan komentar, stoga ti dajem lajk.” Što
više lajkova, to više osoba koje jednako razmišljaju. Najčešće vidljiv
tijekom žustrih rasprava.
3. Gospodine, Vaš je post tako genijalan, stoga uzmite moj lajk.
Ovaj se lajk daruje samo u posebnim prigodama. U trenutku kada nas
nešto toliko oduševi da bismo stisnuli lajk i dva puta da to ne bi
poništilo prvotnu radnju.
4. Lajk jer me zanima odgovor na tvoje pitanje i dajem do znanja da pratim situaciju.
Ovo se najčešće događa kod provokativnih pitanja. Subjekt bi možda i
sam postavio škakljivo pitanje, ali se nije usudio. Sličan “slažem se”
lajku.
5. Lajk zato što jesi.
Ovdje se sadržaj stavlja u drugi plan, u prvome je osoba koja je
postavila sadržaj. Ta je osoba u subjektovim očima kul. Stoga će lajkati
sadržaj koji bi možda bio manje lajkabilan da ga je postavila druga
osoba. Subjekt time možda podsvjesno želi da i drugi vide da kako prati
nekoga tko je kul. Samim time se dio kulizma pretače i na
subjekta. Ponekad ćete vidjeti da lajk stiže brže no što je fizički
moguće proučiti sadržaj i procijeniti zaslužuje li palac gore ili ne.
6. Slučajni lajk
Najčešće se događa na mobilnoj verziji društvene
mreže, posebice ako mobilni uređaj ima ekran osjetljiv na dodir.
Nezgodan je u slučaju kada subjekt “kopa” po nečijoj virtualnoj
prošlosti i nehotice lajka sadržaj star više od godinu dana. Subjekt se u
tom slučaju može percipirati pomalo jezivim.
7. Razgaljeni lajk
Najčešće dolazi u množini i to nakon nekolicine čašica s određenim
postotkom alkohola. Vrijeme nastanka: Između jedan i tri sata ujutro.
Subjekt dolazi kući, otvara omiljenu društvenu mrežu i nemilice dijeli
lajkove jer su mu svi dragi.
8. “Ovo me nasmijalo” lajk
Pročitali ste šalu ili dogodovštinu i potiho ste se nasmijali ili
brže ispustili zrak iz nosa no što biste to inače učinili. Takav status
ili komentar zaslužuje lajk, ali nije toliko urnebesan da biste kao
komentar unijeli: Hahaha ili LOL.
9. “Tu sam” lajk!
Subjekt pokušava podsjetiti nekoga na nešto svojim lajkom, koji možda
i nema veze s originalnom temom sadržaja. Doduše, subjekt neće uperiti
prstom u sebe, ali će dići palac gore. Lajk u ovom slučaju označava:
Nismo nikada dogovorili onu kavu iliti nisi mi odgovorio na e-mail, a
vidim da si na društvenim mrežama. Nezgodan lajk za kreatora sadržaja.
10. “Sviđa mi se”lajk.
Ono što bi lajk u suštini trebao i biti, označavanje da vam se nešto sviđa.
Funkcionira vrlo jednostavno: Vidite da vam se nešto sviđa i stisnete
ikonicu palca okrenutog prema gore. Osjećate se poput nekog rimskog
cara. Da bi pojačali efekt, pojedini subjekti u mjesto za komentar
upisuju: simbole (y) ili čak cijelu rečenicu: Sviđa mi se.
A koje dodatne vrste lajkova i sami poznajete?
Tekst je preuzet sa Netokracije