Danas je u Oslu dodijeljena Nobelova nagrada za mir čovjeku koji leži u zatvoru zato što se zalagao za promjenu društva u kojem živi. Liu Xiaobo, kineski disident i dobitnik ovog priznanja, leži u zatvoru zbog zagovaranja političkih i demokratskih reformi u Kini.
Liu Xiaobo proveo je u zatvoru dvije godine nakon demostracija na trgu Tiananmen 1989. godine.
Njegova supruga Liu Xia je za Voice of America izrazila žaljenje što njen suprug nije sa njom da podijeli radost i istakla:
„Mislim da Nobelova nagrada ne znači samo veliku čast, nego i veliku odgvornost. Moj suprug će svakako biti veoma sretan, ali i obavezan da nastavi svoju borbu.“
„Činjenica da sam pažljivo praćen od strane policije u poslednjih 19 godina ne predstavlja izazov za moju hrabrost. Kada vlada koristi svoj aparat državne bezbjednosti protiv bespomoćnih intelektualaca to samo znači da je režim već dugo truo u svom jezgru i da je nasilje samo odraz opadanja njegove moći“, rekao je Liu u svom izgubljenom govoru koji je u četvrtak objavio britanski Telegraph.
On je u svom govoru takođe napao one koji su pristali na pogodbe sa kineskim liderima, prihvatajući veliko bogatstvo za političku podršku, rekavši da su „ljudi uronjeni u potragu za bogatstvom ili intoksiran zadovoljstvima udobnog života“ prihvatili ulogu u „fabrikovanom karnevalu“.
U ovom je govoru Xiaobo uporedio Kinu sa pjesmom „Pusta zemlja“ pjesnika Tomasa Sternsa Eliota: „Nacija koja ignoriše svoju omladinu i djecu, može izgraditi sve solitere koje želi, ali zapravo ona time samo koristi svoj oblacima-obavijeni uspon za ukrašavanje pakla“.
Život Liu Xiaoboa
Liu Xiaobo i njegova žena su se upoznali početkom osamdesetih godina u književnim krugovima Pekinga. Tada su bili dvoje mladih studenata, oduševljenih lirikom. Kada su nekoliko godina kasnije počele masovne demonstracije na Trgu nebeskog mira u Pekingu, Liu Xiaobo, koji je u međuvremenu postao docent, stupio je iz solidarnosti prema studentima u štrajk glađu. Nakon što su protesti ugušeni, on je uhapšen.
Devedesetih godina je u dva navrata boravio u zatvoru. Stalni pritisak i upadi policije postali su već odavno svakodnevica u kojoj živi i njegova supruga. Riječ je o životu između straha i očaja. Ona je sada najvažnija veza svom suprugu sa vanjskim svijetom. U decembru 2008. godine Liu Xiaobo objavio je, skupa sa drugim intelektualcima, pismo u kojem je zatražio reforme u Kini, poštivanje slobode mišljenja i više građanskih prava. Peticiju je na Internetu potpisalo više od 10.000 Kineza.
„Brojni bi na njegovom mjestu odustali, ali Xiaobo ima nevjerovatno jaku volju. Ako on vjeruje u neki cilj, on onda ide u pravcu njegovog ostvarenja, iako i sam zna da ga nikada neće moći ostvariti. On u sebi ima nešto nevjerovatno tvrdoglavo.“ rekla je njegova supruga medijima.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je odluku Norveškog komiteta kao blasfemičnu, a glasnogovornica Ministarstva Jiang Yu rekla je da gospodin Liu nije vrijedan tog priznanja jer je kršio kineske zakone i dodala:
„Njegovo ponašanje i ono što je radio kosi se sa principima Nobelove nagrade za mir.“
Kineska vlada je blokirala televizijske i internet izvještaje o odluci Komiteta, kao i poruke u kojima je navođeno ime dobitnika. Za sada malo Kineza zna ko je laureat, no to će se promijeniti, kaže Tom Porteous, predstavnik Human Rights Watch-a, i dodaje:
„Milioni Kineza će pitati ko je taj čovjek, zašto je u zatvoru, šta je Povelja 8, povelja na kojoj je Liu Xiaobo istrajavao boreći se za veće političke slobode i poštivanje ljudskih prava u Kini.“
Corinna-Barbara Francis, predstavnica Amnesty International-a je izrazila nadu kako će odluka Norveškog komiteta biti poruka ne samo za Kinu, nego da će to takođe biti poruka međunarodnoj zajednici da mora činiti više da se založi i zaštiti pojedince poput Liu Xiaobo-a.“
Kineski aktivisti i prijatelji Liu Xiaobo-a takođe su pozdravili odluku Komiteta. Jedan od njih, Xia Yeliang, univerziteski profesor iz Pekinga, je rekao:
„Mnogo više ljudi će čuti i znati o borbi za slobodu, za jednaka ljudska prava, za demokratiju, mnogi će razmjeti tu borbu i podržavati je. I međunarodna zajednica će dati veću podršku i snažnije ohrabrivati takve pokrete.“
Li Hai, takođe prijatelj i aktvist je kazao :
„Imamo neiscrpnu snagu. To hrabri ne samo Liu Xiaobo-a, nego sve nas, svakog Kineza.“
Ove godine, mnogi analitičari ocjenjuju da se izborom Liu Xiaobo-a Norveški komitet vraća izvornim principima nagrade. Liu se na miran, nenasilan način za slobodu, jednakost i ljudska prava borio više od 20 godina.
Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, peruanski pisac Mario Vargas Ljosa, ocjenio je da je dodjelom Nobelove nagrade za mir kineskom disidentu Liu Xiaobou odato priznanje svim kineskim disidentima.
“Mislim da je to omaž svim kineskim disidentima i svim Kinezima koji žele da razvoj i napredak Kine ne budu samo ekonomski nego i politički”, rekao je peruanskoj televiziji Frekuensija latina ovogodišnji laureat Nobelove nagrade za književnost.
Oslobodite ga!
Predsjednik SAD Barack Obama pozvao je Kinu da što prije oslobodi Xiaoboa. “U posljednjih 30 godina Kina je ostvarila dramatičan napredak u ekonomskim reformama i izvlačenju nekoliko stotina miliona ljudi iz siromaštva”, saopštio je Obama, inače prošlogodišnji dobitnik ove nagrade.
Tibetanski duhovni vođa dalaj lama, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1989.godine, zatražio je da se Liu odmah pusti na slobodu kao i drugi ljudi zatvoreni zbog izaražavanja mišljenja
Pored američkog predsjednika Baraka Obame i tibetanskog duhovnog vođe, oslobađanje Xiaoboa zatražilo je i nekoliko vodećih evropskih zemalja.
“Francuska, kao i Evropska unija, izrazili su zabrinutost zbog njegovog hapšenja i više puta tražili njegovo oslobađanje”, rekao je francuski ministar inostranih poslova Bernard Kushner govoreći o kineskom disidentu.
Njemačka vlada je izrazila želju da se kineski disident uskoro oslobodi da bi mogao lično da primi svoju nagradu, rekao je u Berlinu portparol vlade. On je dodao da se njemačka vlada već ranije angažovala za njegovo oslobađanje i da će nastaviti to da čini.
Švedska je podsjetila da je 2009. godine kao predsjedavajuća EU pozvala Kinu da odmah bezuslovno pusti na slobodu Xiaoboa i ocjenila da je zatvorska kazna od 11 godina “neočekivano teška”.