Uspostavljanje efikasne koordinacije: BiH mora jedinstvenim glasom prema Evropskoj uniji!

Važno je da se uspostave ekspertni, a ne političko-etnički, mehanizmi upravljanja procesom evropskih integracija.

08. maj 2015, 12:00

Evropska unija je najprestižniji, jedinstven, vrlo složen i zahtjevan savez nacionalnih država. Ona se sastoji od višestrukih političkih procesa, postupaka odlučivanja i zakonodavnih nivoa, brojnih institucija i aktera. Da bi određena država postala članicom ovog prestižnog nadnacionalnog projekta – to svakako podrazumijeva povlastice, ali i obaveze, a nacionalne institucije, posebno vlade, suočava s potrebom efikasne koordinacije djelovanja svih domaćih aktera.

Članstvo u EU od država kandidata i država članica zahtijeva odgovorne upravne aparate na svim nivoima vlasti, efikasne nacionalne strukture EU koordinacije i jasne, fleksibilne i transparentne postupke implementacije i provedbe EU politika, kao i razvoj, pregovaranje i legitimizaciju nacionalnih interesa u EU.

Efikasan mehanizam koordinacije u predpristupnoj fazi osposobljava zemlju za članstvo u EU, a nakon prijema u EU održava administrativnu sposobnost država članica za efikasno upravljanje politikama EU i za očuvanje nacionalnih interesa država članica pred evropskim institucijama.

„Efikasan mehanizam koordinacije evropskih poslova u svakoj zemlji članici EU ili zemlji koja to želi postati, predstavlja sistem koordinacije svih i svačijih internih postupaka u kreiranju politika i donošenju odluka u vezi s procesom integracija u EU. Efikasna koordinacija evropskih poslova osigurava pozitivnu političku inicijativu i odgovornost svake aktuelne vlasti. Ukratko, sve se države članice ili zemlje kandidati za članstvo suočavaju s postupcima i procedurama koje efektivno određuju u kojem će se forumu, u kojem formalnopravnom obliku, kojim redoslijedom i s kojim akterima, riješiti predmetna pitanja“ kaže za BUKU Zekerijah Smajić, ekspert za evropske integracije .

On kaže da je glavni cilj efikasne koordinacije svih poslova u vezi s evropskim integracijama je upravljanje ulaznim i izlaznim informacijama o EU politika, efikasno praćenje i blagovremeno revidiranje procesa integracija, te određivanje jedinstvenog glasa države prema Evropskoj uniji.

„Efikasna koordinacija pri tome smanjuje troškove „prijenosa” evropskih zakona, standarda i praksi, usmjerava domaću administraciju sa sporednih na ključne aktivnosti, te unaprjeđuje efikasnost ciklusa planiranja i provedbe politika na svim nivoima izvršne vlasti.Ključnu ulogu prilikom formiranja mehanizma koordinacije kod nas imat će nekoliko podjednako važnih faktora: priroda ustavnog ustrojstva i političke strukture države, veoma složen stranački sistem, uloga parlamenata i struktura izvršne vlasti. U svakoj varijanti tri su ključna stuba koji bi trebalo da čine jedinstveni mehanizam koordinacije. To su Vijeće ministara i entitetske vlade, zatim Parlamentarna skupština BiH i entitetske skupštine, te  nevladin sektor koji uključuje i akadmsku zajednicu, medije i univerzitete“ kaže Smajić za BUKU.

Modaliteti koordinacije i pregovora sa EU



Naš sagovornik ističe kako sistemi koordinacije variraju između visoko centralizovanog ustroja i sistema s jednim ili više centralnih „igrača” koji preuzimaju horizontalne koordinativne obaveze kao „prvi među jednakima” u raznim sferama odnosa sa EU.

"Najnovija istraživanja pokazuju da centralizacije sistema koordinacije i strateško usmjeravanje na „centar vlasti” oko premijera, postaju dominantni. Glavni razlog je u činjenici da evropska birokratija postaje sve zahtjevnija, procesi transformacije EU su sve dinamičniji, priroda i obim procesa integracija je sve složeniji pa disperzivni sistemi koorodinacije u takvim okolnostima nisu efikasni, a samim tim postaju i štetni za provođenje EU politika uključujući i prihvatanje evropskih fondova." ističe on.

U tom smislu, Bosna i Hercegovina predstavlja prvu visoko decentralizovanu državu koja pristupa EU. Naš sistem decentralizacije, koji je rezultat pokušaja uspostavljanja okvira unutar kojeg se kod donošenja odluka mora osigurati široki konsenzus sva tri etno-kolektiva, je izrazito kompleksan i spor, pa EU od nas zahtjeva da uspostavimo mehanizam koordinacije među različitim nivoima vlasti kako bi se osigurao uspješan prenos i provedba pravnog naslijeđa EU.

„Dakle, EU insistira da država prema njima govori jednim glasom. I tu dolazimo do suštine problema. Uspostava funkcionalnog mehanizma koordinacije znači i da više ne bi bilo moguće instrumentalizirati proces približavanja EU u dnevnopolitičke svrhe, te da bi mnogobrojni značajni politički akteri izgubili kontrolu nad tim procesom“ naglašava za BUKU politički analitičar Adnan Huskić

Zekerijah Smajić u po ovom pitanju kaže da imajući u vidu da se većina 'unitarističkih država' unutar EU ili onih koje teče punopravnom članstvu opredijelila za centraliziranu verziju koordinacije evropskih poslova i  EU politika, Bosni i Hercegovini kao kvazifederalnoj države primjereniji je decentralizirani pristup koordinaciji, kao u Saveznoj Republici Njemačkoj ili Austriji gdje je utjecaj regionalnih jedinica posljednjih godina sve veći. Kraljevina Belgija kao federalna država otišla je najdalje u 'lokalizaciji' pitanja koja se tiču evropskih politika.

„O svakom pitanju se odlučuje od dna prema vrhu i provode se opsežni ravnopravni pregovori između subnacionalnih vlasti dviju regija Flandrije i Valonije i centralne vlade, a u tom procesu koordinacije EU politika, regionalne vlade imaju čak i pravo veta. Proces opsežnih prethodnih konsultacija na različitim nivoima vlasti praktikuje se i u Italiji, Holandiji i Finskoj“ ističe Smajić za BUKU.


Adnan Huskić dodaje da, obzirom da je danas manje-više opšteprihvaćena teza da naše političko-tranzicijske elite i nisu pretjerano zainteresovane za približavanje države EU, uglavnom zbog toga što taj proces neminovno vodi ka postepenoj uspostavi vladavine prava, te demontaži duboko ušančene jaransko-interesne politike, koja predstavlja rak ranu ovog društva, pitanje uspostave mehanizma koordinacije je još uvijek neriješeno.


Za razliku od domaćih vlasti, politička elita u susjednoj Hrvatskoj je pitanje integracije države u EU shvatila kao temu koja ne smije postati instrumentalna u međustranačkom sučeljavanju.


„Tome je svakako pomogla i činjenica da niti jedna od stranaka nije dovodila u pitanje državnost Hrvatske, što nije slučaj u BiH. Naš problem je činjenica da se mi još uvijek bavimo pitanjem države, te da nismo uspjeli definisati crvenu liniju ispod koje se ne ide u političkoj borbi. Bez toga teško da može doći do uspostave funkcionalnog mehanizma koordinacije“ tvrdi Huskić.

Budući pregovori sa Evropom - kakva nas budućnost čeka?

S druge strane, koliko je iskrena debata oko države i etno-nacionalnih interesa koja se vodi na nivou političkih lidera u BiH, pa i oko mehanizma koordinacije, najviše govori činjenica da se ta elita i njihova klijentelistička mreža u međuvremenu bezobrazno obogatila krčmljenjem, krađom i uzurpacijom javnog novca i dobara.

„Stoga je bilo nužno zaustaviti ovu beskrajnu debatu, a tome bi mogla doprinijeti nova EU inicijativa za BiH jer pitanja oko kojih očito nema konsenzusa stavlja po strani dok se fokusira na ekonomsko-socijalne reforme, kao nužni korak ka zaustavljanju ekonomskog sraza države“ ističe Huskić.

On dodaje da bez mehanizma koordinacije neće biti značajnijeg progresa prema EU.prema Huskićevom mišljenju postoje jako dobro kapacitirane institucije koje se i trenutno bave tehničkim poslovima vezano za približavanje BiH EU, te izvrsni ljudi unutar njih.

“Naš je problem, kao i uvijek, politička volja, koja bi oslobodila ovaj potencijal, te, naravno, uspostava načina provedbe dogovorenog ili mehanizam koordinacije. Iako smo još daleko od toga, vrijedi napomenuti da iako se koristi termin „pregovori“ sa EU, ne radi se o pravim pregovorima, jer se oko pravnog nasljeđa EU ne pregovara, ono se usvaja“  

Pregovaraju se samo modaliteti usklađivanja i dinamika, kaže Adnan Huskić, ističući da tu često dolaze do izražaja kvalitetni pregovarači, pa se iskreno nadam da ćemo i mi kada dođemo do te tačke birati na osnovu merita, a ne podobnosti ili političkog zaleđa. Ali za to ima još vremena.

Zekerijah Smajić optimističan je po pitanju rješavanja problema mehanizma koordinacije te budućih pregovora sa Evropskom unijom.


“Predstavnici političkih stranaka i vlast na svim nivoima u Bosna i Hercegovina vrlo brzo će prevazići dosadašnje nesporazume u vezi s mehanizmom koordinacije. To bi se moglo desiti i prije godišnjih odmora. Moj optimizam je zasnovan na činjenici da ne postoji niti jedan racionalan razlog da ne bude tako. Niko iz EU nikada do sada nije rekao ko i na koji način treba da bude uključen u naš mehanizam koordinacije. Jedino što se traži jeste da to tijelo bude kompetentno, reprezentativno i efikasno, kao i u svim drugim zemljama koje žele u članstvo ili su već članice“ kaže za BUKU Smajić

Kako navodi naš sagovornik , formalno pregovore o članstvu u EU vodi glavni pregovarač kojeg imenuje Vijeće ministara. Ta osoba mora biti nadprosječno kompetentna, mora uživati ugled u domaćoj javnosti i u institucijama EU, poželjno je da nije stranački usmjerena i mora imati pregovaračke vještine. Ma ko to bio, glavni pregovarač je u svakodnevnoj koordinaciji s organima vlasti, nacionalnim koordinatorom procesa integracija i svim drugim interesnim grupama u BiH.

Sadašnje političke elite ne moraju nužno posjedovati pregovaračke kapacitete ako takvu ulogu prepuste glavnom pregovaraču, nacionalnom koordinatoru i članovima jedinstvenog mehanizma koordinacije, parlamentima i vladama na nivou zemlje, u entitetima i ostalim nivoima vlasti i odlučivanja. Upravo zbog toga je, zaključuje Zekerijah Smajić,  toliko važno da se konačno uspostave ekspertni, a ne političko-etnički, mehanizmi upravljanja procesom evropskih integracija.