1) Piti hladne napitke
Izrazito je važno unositi dovoljno tekućine tijekom vala vrućine –
ona nam pomaže u održavanju hidratacijske ravnoteže koja štiti naše
zglobove. No i dalje se vodi rasprava o tome treba li tekućina koju
unosimo biti hladna ili topla.
Teorija koja zagovara unos tople tekućine polazi od činjenice da ona
privremeno zagrijava naše tijelo iznutra. To zagrijavanje potiče jače
znojenje, koje nas zatim rashlađuje. Ljudsko tijelo može proizvesti i do
dvije litre znoja po satu, što predstavlja učinkovit način smanjenja
tjelesne temperature.
No ako ne nadoknadimo izgubljenu količinu tekućine, vrlo brzo ćemo
dehidrirati – zato neki stručnjaci savjetuju općenito izbjegavanje
toplih napitaka. Neki također upozoravaju da ne bismo trebali piti
previše čaja ili kave jer sadržavaju kofein koji uzrokuje dehidraciju.
Ipak, zasad postoji vrlo malo dokaza koji ukazuju na diuretička svojstva
umjerenih količina kofeina.
Istina je da su neka istraživanja potvrdila ideju o boljoj
učinkovitosti hladnih napitaka. U njima su ispitanici intenzivno
izvodili tjelovježbu te pritom pili hladne i tople napitke, a zatim im
je mjerena tjelesna temperatura. Rezultati tog pokusa pokazali su da su
hladni napitci najučinkovitije sredstvo rashlađivanja.
Ollie Jay, profesor termoregulatorne fiziologije na Sveučilištu u
Ottawi, sa svojim timom suradnika proveo je eksperiment koji je pokazao
da topli napitci rashlađuju tijelo više nego hladni zbog toga što potiču
znojenje. Topli napitci će nam ipak koristiti manje ako nosimo odjeću
koja ne dopušta isparavanje znoja ili ako je osobito vlažno. U takvim se
slučajevima ipak trebamo držati hladnih napitaka.
2) Nabaviti ventilator
Povjetarac koji stvara ventilator ponekad se čini kao radosno
olakšanje. No ventilator zapravo ne rashlađuje zrak, nego ga vrti uokolo
stvarajući povjetarac kako bi se povećala sposobnost tijela da ostane
rashlađeno prenošenjem topline iz kože. Ventilatori se koriste svuda u
svijetu.
Mišljenja o rashlađujućem djelovanju ventilatora također su
podijeljena. Neka su istraživanja potvrdila njihovo rashlađujuće
djelovanje, dok su druga pokazala da su pri vrlo visokim temperaturama
ventilatori bespomoćni.
Općenito je rašireno mišljenje da ventilatori mogu djelovati pri
temperaturi do 35 Celzijevih stupnjeva. Na temperaturama višim od te
granice puhanje vrućeg zraka u tijelo može povećati konvektivnu toplinu,
pogoršati situaciju i dovesti do toplinske iscrpljenosti. Ako je, pak,
iznimno vruće, ventilatori mogu pojačati dehidraciju.
Ventilatori su manje djelotvorni ako je vlažno. Iako se tada zrak još
uvijek kreće, on je ispunjen vlagom koja otežava evaporaciju znoja.
3) Vjerovati da isključivo stariji ljudi trebaju biti zabrinuti zbog vrućine
Istina je da je broj slučajeva prijema u bolnicu veći za vrijeme
toplinskog vala te da su pacijenti većinom stariji ljudi. Optimalna
temperatura na kojoj tijelo najbolje funkcionira iznosi od 36 do 37,5
stupnjeva. Ako je temperatura okoline viša od temperature našeg tijela,
ono počinje lučiti znoj kako bi se rashladilo. Tijelo također isijava
toplinu tako da šalje više krvi u ruke i noge. Zbog toga nam se udovi
ponekad čine topliji tijekom noći. Obje metode termoregulacije
zahtijevaju intenzivniji rad srca, zbog čega starije ljude nerijetko
pogađa srčani udar ili zastoj. Sve se to događa izuzetno brzo: većina
smrtnih slučajeva zabilježena je tijekom prva 24 sata toplinskog vala.
Druga tvrdnja koja potkrjepljuje tu teoriju polazi od činjenice da
stariji ljudi teže održavaju tjelesnu temperaturu i da mogu dehidrirati
brže od mlađih ljudi.
4) Otvoriti sve prozore
Otvaranje prozora prva je stvar koju većina nas učini kad je vruće.
No držanje prozora otvorenima tijekom dana može izazvati kontraefekt.
U pravilu trebate otvoriti prozore samo ako je zrak vani hladniji od
zraka unutra, što se najčešće događa noću. Za vrijeme ekstremnih vrućina
preporučuje se držati prozore zatvorenima tijekom dana.
5) Piti pivo
Ne trebate se probijati kroz pustinje sjeverne Afrike da biste na
kraju vrućeg dana zavapili za pivom. No može li vas ono rashladiti?
Zapravo i ne.
Ako je riječ o samo jednom pivu, neće vam biti ništa. U različitim su
istraživanjima znanstvenici testirali ispitanike tako što su ih
prisilili na tjelovježbu do iznemoglosti te su zatim usporedili razinu
njihova oporavka s alkoholom i bez njega. Rezultati jednog istraživanja
iz 1985. godine dokazali su da nakon konzumacije piva tijelo češće gubi
tekućinu nego što je zadržava. Zanimljivo je da postotak alkohola u pivu
pritom ne igra važnu ulogu.
Znanstvenici su u jednom novijem istraživanju došli do sličnih
zaključaka. Jedna je španjolska studija pokazala da su voda i pivo
proizveli identičnu razinu rehidracije ispitanika. Nitko ne može
objasniti zašto – kad znamo da nas pivo tjera na učestalo mokrenje, piše
BBC Future.