Europski, ako ne i svjetski junak 2010. godine je dobri stari Robin Hood. O tome svjedoči uspjeh Scottovog filma, ali i niz lokalnih Robina: latvijski narodni junak je haker koji je početkom godine u zemlji s najvećom nezaposlenošću u EU preko interneta u javnost poslao podatke o nekažnjenom bogaćenju latvijskih banaka i menadžera. Nametnuta štednja u javnom sektoru u cijeloj EU da bi se spasile banke-vjerovnici, razotkriva da je strategija EU za izlazak iz krize jednostavna i očekivana: uzeti siromašnima i dati bogatima. Otud popularnost Robina Hooda; navodno je on uzimao bogatima i davao siromašnima.
Promotrimo lik Robina Hooda pobliže. Skoro ništa nije poznato o povijesnoj osobi na koju se oslanja mit. Zna se da je bio slobodnjak (zato streličar) i živio je oko 1200 godine u nemirnim vremenima krhke centralne vlasti u Engleskoj tijekom križarskog junačenja kralja kojega je mit učinio kraljem Lavljeg Srca. Pa ipak se o liku Robina Hooda već dugo zna sve što se treba znati da bismo razumjeli njegovu trajnu popularnost i društvenu ulogu. Već prije dobrih 40 godina to je pojasnio povjesničar Eric Hobsbawm.
Stvarne osobe, takve kakav je navodno bio Robin Hood, nalazimo u odgovarajućim okolnostima u svim mogućim društvima, od srednjovjekovne Engleske preko Sredozemlja (od korzičkih gusara do balkanskih hajduka u 18. i 19. stoljeću) do Kine u različitim razdobljima i Indije danas. To su neobični razbojnici koji uživaju popularnost i potporu među stanovništvom i više godina ili desetljeća izmiču policiji ili vojsci. O njima kruži glas, opravdan ili ne, da se osvećuju za krivicu koju im je nanio beskrupulozni lokalni bogataš i/ili moćnik, tako da ga pljačkaju ili teroriziraju njega i njegove pomagače te šire društvene skupine ili predstavnike vlasti za koje misle da nekažnjeno rade nepravdu nemoćnom narodu. Zajedničko je tim društvima da se patrijarhalni red u zemlji, kojega se ljudi sjećaju s nostalgijom, raspada. Pojedini bogataši i moćnici, povezani sa slabo plaćenim i potkupljivim službenicima i silama reda, iskorištavaju pomanjkanje nadzora i neučinkovitost vlasti tako da se nekažnjeno protupravno bogate – u pravilu na račun onih koji su preslabi da bi se obranili. A među takvima s ruba društva, osobito u prenaseljenim seoskim društvima gdje je zemlje premalo, a siromasi nemaju posla, siva ekonomija u obliku šverca, krivolova i sl. jedini je način preživljavanja. „Nottinghamski šerifi” (= tajkuni, ako to prevedemo u suvremeni jezik) nekažnjeno preuzimaju ilegalne poslove, a siromašniju kriminalnu konkurenciju ili podrede ili unište. Ako sve ide po planu, te poslove zatim legaliziraju u ugledne biznise. Riječ je, ukratko, za onaj sloj „prvobitne” akumulacije kapitala, koju ekonomske povijesti (da ne govorimo o udžbenicima ekonomike) ne spominju, a možete je naći ne samo u Marxovom Kapitalu, već i na tisuće i tisuće stana socijalne povijesti svijeta.
Nije pouzdano da Robini Hoodovi daju siromašnima ono što su uzeli bogatima. Kad to naprave, darivani imaju odlične razloge da o tome šute. Ali pouzdano je da ih ljudi podupiru i sami stvaraju mitologiju o njima. S njima se identificiraju jer socijalni razbojnici osvećuju nepravde kakve se cijelo vrijeme događaju i njima, ali se ne mogu, ne znaju ili ne usude oduprijeti.
Nemojmo zaboraviti da je Robin Hood junak društvenih okolnosti u kojima se ljudi nostalgično prisjećaju (navodne) bolje prošlosti, kad je još bilo reda i vlast je štitila narod, a tajkuna ili nije bilo ili su bili raskrinkani i kažnjeni. Vjera u dobrog vladara koji bi kažnjavao nepravde, ali nije obaviješten o njima, nužni je sastojak ideologije robinhudovstva. Ne zaboravite da je robinhudovstvo zahtjev da nam vrate ono što nam je nepravdom uzeto. Ono ne pita kako društveni red rađa tajkune i zašto oni ostaju nekažnjeni dok njihove žrtve tek rijetko dožive ispravljanje nepravde, a udara se na sitne lopove koji kradu iz bijede. Ono ne vodi do zahtjeva za promjenom društva. Društvo koje mora fantazirati o Robinu Hoodu je društvo koje više ne vjeruje u uzdrmani društveni red, ali ga svojim vjerovanjem održava točno takvim kakav jest: nepravde se doživljavaju kao osobne i slučajne, a ne kao zajedničke i sistematične. Osveta je plod osobnog zamjeranja, a vjera u osvetnika je socijalna fantazija podređenih i osamljenih pojedinaca – nemoćnih koji čekaju na pravilno obaviještenog vladara koji će odvojiti pet minuta da ih sasluša i još pet da naruči ispravljanje nepravde. Vjera u Robina Hooda je trenutak nestrpljenja u obožavanju lika dobrog vladara koji će ispraviti nepravde. Budući da u realnosti socijalno razbojništvo uvijek ima i nedužne žrtve među nemoćnima, na kraju završi kao kažnjeni kriminal, na što nemoćni pristaju, a u svojim fantazijama ga dopunjavaju baladama o mrtvom razbojniku dobrog srca, blage duše i sa smolom u životu.
U Europi su danas idealne okolnosti za Robina Hooda. Šume i gore kao skrovište zamijenili su urbana džungla i internet. Rastuća nezaposlenost mobilnih i obrazovanih mladih ljudi i sve veća bijeda većine svijeta proizvode cijele vojske potencijalnih regruta za oboje, za mafijaške poduzetnike i socijalne razbojnike. Ne nedostaje siromaha koji žele plemenitog osvetnika. Radnici koje su na cestu bacili njihovi nekadašnji šefovi gaje osobnu netrpeljivost prema dobro poznatim pojedincima za koje dobro znaju da ih kriju više ili manje anonimni ili slučajni službenici, političari, pravnici, financijeri i mafijaški zaštitnici. Nije drukčije ni s ljudima koji su bili žrtve financijskih prevara. Ogromno područje prevara nemoćnih u Sloveniji su, na primjer, poslovi s nekretninama, gdje netko može dobro znati tko ga je prevario, a ništa mu ne može jer prevarant ima dovoljno moćnu zaštitu da prevare može legalizirati.
Latvijski Robin Hood je pravno kriminalac i sigurno će biti osuđen. Protupravno je objavio podatke koji demonstriraju da pravni red EU još uvijek omogućuje financijske transakcije nad kojima su inače svi ogorčeni i u kojima vide neposredan uzrok za krizu. Sigurno će pridonijeti popularnosti lika Robina Hooda i procvatu socijalnog hakerstva. I ništa više.
Tekst preuzet sa prijateljskog portala www.h-alter.org