Koalicija „Jednakost“: Protiv diskriminacije u BiH

GRAĐANI I GRAĐANKE

Koalicija protiv ustavne diskriminacije “Jednakost” nastala je u decembru 2012. godine, sa ciljem da okupi organizacije civilnog društva, formalne i neformalne grupe, te pojedince i pojedinke koji/e žele zajedničkim naporima raditi na ukidanju svih ustavnih diskriminacija u BiH koje počivaju na etničkom principu.

29. mart 2013

Koaliciju protiv ustavne diskriminacije “Jednakost” formiralo je 17 organizacija civilnog društva iz nekoliko gradova BiH, koje su i ranije sarađivale i zajednički nastupale u vezi sa pitanjima ustavnih reformi, prevashodno u vezi sa implementacijom odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci“. Svojim djelovanjem žele ukazati na diskriminaciju na svim nivoima u bh. društvu, ali i aktivno raditi na promjeni Ustava u kojem je diskriminacija na etničkoj osnovi dobila i politički legitimitet.

Damir Dajanović, iz Udruženja „Revolt“ iz Tuzle kaže da se Koaliciji od osnivanja pridružilo još sedam organizacija, ali da očekuju da će njihov broj i dalje rasti.

„Ono što je bila glavna ideja za formiranje koalicije i naš zajednički primarni cilj, jeste uklanjanje diskriminacije na etničkoj osnovi iz ustava i zakona u BiH na svim nivoima. Na taj način bi ukinuli ekskluzivnost konstitutivnih naroda,  a zapravo njihovih samoproglašenih zastupnika, u političkim pravima koja imaju u našem društvu. U tom cilju, od samog nastanka koalicije, pažljivo pratimo sve procese koji se tiču ustavnih reformi u BiH i nastojimo u svom javnom djelovanju biti upravo onaj glas koji je do sada nedostajao - glas diskriminisanih građana i građanki koje, nažalost, na trenutnoj političkoj sceni u BiH, a naročito u kontekstu ustavnih reformi, ne zastupa gotovo niko“, objasnio je Dajanović za BUKU.

Goran Zorić iz Centra za mlade „Kvart“ iz Prijedora ističe da ovo društvo mora napokon da se odrekne diskriminacije kao osnove za funkcionisanje političkog sistema, te da se jasno pokaže ko od građana i građanki BiH želi da se prekine diskriminacija, a ko je saglasan sa njenim postojanjem.

„Iako su na različite načine diskriminisani i pripadnici konstitutivnih naroda, posebno tamo gdje predstavljaju manjine, građani i građanke koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda su dio populacije koja trpi najveću diskriminaciju.  Popis stanovništva će pokazati da u BiH živi veliki broj građana i građanki koji/e svoj identitet ne doživljavaju u kategorijama “konstitutivnosti”, ali i onih koji/e se ne slažu sa ustavnom diskriminacijom i vladavinom etnopolitike, bez obzira na to pripadaju li nekoj od konstitutivnih grupa ili ne“, kaže Zorić za BUKU.

On ističe da je Kampanja “Građanin/građanka prije svega – za Bosnu i Hercegovinu bez diskriminacije” pokrenuta sa ciljem da ohrabre sve da svojim “nekonstitutivnim” izjašnjavanjem na popisu pokažu protest protiv diskriminacije na etničkoj osnovi, koja je ugrađena u sve ustave u Bosni i Hercegovini.



Dajanović kaže da je prva aktivnost u okviru kampanje koju su pokrenuli bila prikupljanje fotografija ljudi koji se protive diskriminaciji "ostalih", to jest svih onih građana i građanki kojima su uskraćena određena prava  zbog njihove etničke/nacionalne pripadnosti ili neopredijeljenosti.

„Ideja je bila da se na ovaj način napravi svojevrsna 'vizuelna peticija' kojom će građani i građanke jasno poručiti da u ovoj zemlji postoji značajan broj ljudi kojima su uskraćena osnovna građanska prava i koji na to više ne žele da pristanu. Osim slanja fotografija, svoju 'online' podršku kampanji građani i građanke mogu dati i dodavanjem natpisa 'Građanin/ka prije svega' na profilnoj slici na Facebook-u. Za mjesec i po dana, koliko je prošlo od zvaničnog 'lansiranja' kampanje, dobili smo oko 430 fotografija iz svih krajeva BiH, oko 150 ljudi ima natpis 'Građanin/ka prije svega' na svom Facebook profilu, našu stranicu na Facebooku trenutno prati oko 1900 ljudi, dok je kampanju, samo na ovoj socijalnoj mreži, vidjelo već preko 60 hiljada ljudi. Podrška koju dobijamo raste iz dana u dan i mislim da to pokazuje da je već odavno bilo vrijeme za ovakvu inicijativu“, ističe naš sagovornik.

Objašnjava da postoje i brojni problemi i izazovi i da su suočeni sa stalnim opstrukcijama od strane predstavnika vlasti, kao i političkih partija, u nastojanjima da etnički zasnovanu ustavnu diskriminaciju učine još trajnijom i nepromjenjivijom.

„Najveći izazov koji imamo trenutno jeste da predstavnici Vijeća ministara pokušavaju, suprotno svim EUROSTAT preporukama, kao i preporukama međunarodne posmatračke misije, da zatvore senzitivna pitanja na popisu stanovništva i tako sam popis učine diskriminatornim. Osim toga, postoji velika mogućnost da predstavnici popularne nove 'šestorke', aktivnostima na rješavanju odluke u slučaju 'Sejdić i Finci' zapravo ne riješe pitanje učešća 'ostalih' u vlasti, nego upravo zacementiraju ekskluzivni položaj konstitutivnih naroda u institucijama vlasti“, kaže Dajanović.

On dodaje da je neupitno da Bosna i Hercegovina samo bez diskriminacije može biti Bosna i Hercegovina budućnosti i da dolazi vrijeme kada će svi građani i građanke BiH imati jednaka prava.

Iz Koalicije „Jednakost“ ističu da će raditi na tome da ta budućnost dođe što prije, a za to kažu da moraju imati podršku svih građana i građanki u BiH koji žele vidjeti sebe u takvoj budućnosti.

ETNIJA JE ONO ŠTO NAS DIJELI


Dražen Crnomat iz Udruženja nezavisnih stvaralaca i aktivista GETO iz Banjaluke kaže da nakon popisa stanovništva očekuje da ćemo dobiti statističke podatke sa kojima se može može planirati budući razvoj zajednice, društva i države, a pored toga, ono što nas posebno interesuje jeste da vidimo koliko u BiH živi ljudi koji, u ovom slučaju, nisu dio korpusa konstitutuivnih naroda.  

„Jedan od načina je da konstitutivni narodi mogu imati svoju konstitutivnost, ali ne bi smjeli imati privilegije u odnosu na ostale građane i građanke BiH samo na osnovu svojih etničkih identiteta. Tu se treba diskriminacija ukinuti. Ne narodi, nego diskriminacija, koja nam je već dvadeset godina dio naše svakodnevnice“, kazao je Crnomat.  

Dražana Lepir iz Udruženja građana Oštra nula iz Banjaluka kao motiv za priključenje Koaliciji navodi upravo rad na ukidanju ustavne diskriminacije.

“Borba protiv diskriminacije u Bosni i Hercegovini uopšte, a pogotovo etničke diskriminacije, je nešto što treba uvijek biti aktuelno, jer upravo ta etnija je nešto što nas dijeli i uzrokuje probleme i na drugim nivoima našeg društva. Diskriminacija jeste jedna od najvećih posljedica svega toga, ali i nije jedina, to utiče i sam naš način života, kako mi danas živimo kao društvo, kako propadamo umjesto da napredujemo“, rekla je Lepirova.

Objašnjava da ne zna na koji način će se Ustav na kraju promijeniti, ali zna da ne treba prestati pokušavati.

“To je ono što je zadatak nas kao civilnog društva. Politički sistem u kom mi živimo treba početi biti svjestan da mi nećemo odustati i da nećemo zaboraviti na to samo zato što oni to smatraju  komplikovanim i nemogućim  za promijeniti. Ove naše aktivnosti su prvi korak, kojim je moguće, za početak, promjeniti percepciju ovih pitanja u društvu, a onda pristupiti i promjeni Ustava“, objasnila je Lepirova.

Nikola Kuridža iz Centra za mlade „Kvart“ iz Prijedora Koalciji se priključio iz, kako kaže, praktičnih razloga, jer niko iz udruženja iz kojeg dolazi ne želi da živi u državi u kojoj neki ljudi imaju određena prava koja neki drugi nemaju.

„U svakoj zajednici - mislim da je bezveze više govoriti o uređenim državama i sa njima se porediti, jer mi nismo uređena država - nego u svakoj zajednici ljudi koja funkcioniše zajedno, stvari se moraju prilagođavati onome što su činjenice. Kada se pokaže da u Bosni i Hercegovini živi toliko-i-toliko ljudi koji nisu ni Srbi, ni Bošnjaci, ni Hrvati, onda bi se moralo djelovati tako da se ta realnost prepozna i u pravnom sistemu, prvenstveno u Ustavu. Sad,  koliko će to ažurno biti... Poznajući našu izvršnu i zakonodavnu vlast, mislim da će to biti dug proces, ali se to na kraju mora riješiti. Jer, Bosna je izuzetak u svijetu po funkcionisanju i po segregaciji i to u 2013. godini“, kaže Kuridža.

Dodaje da smatra da će i dalje u velikoj mjeri biti prisutno izjašnjavanje po nacionalnom modelu, ali da se iskreno nada da će se sve više ljudi prepoznavati u „građanskoj opciji“ i da će se to pokazati i njihovim izjašnjavanjem na popisu.
Kampanju „Budi građanin/građanka – Za BiH bez diskriminacije!“, koju provodi Koalicija Jednakost, svojim su fotografijama u posljednjih mjesec dana podržale i mnoge javne ličnosti koje se ne slažu sa trenutnim diskriminatorskim uređenjem Bosne i Hercegovine.



PODRŠKA POZNATIH

Podršku foto-kampanji dali su poznati iz svih sfera javnog života – muzičari, glumci, režiseri, profesori, novinari i mnogi drugi čije fotografije se mogu vidjeti na web stranici kampanje. Tu su glumac Mladen Jeličić Troko, režiser Srđan Vuletić, glumac Senad Bašić, režiserka Tanja Miletić - Oručević, glumac i humorist, Mirza Tanović.

Svoj prilog ovoj kampanji do sada su dali i novinari Almir Terzić, Zoran Ćatić, Dario Novalić, Vildana Selimbegović i Mimo Šahinpašić, direktorica NVO Gariwo Svetlana Broz, izvršni direktor Kuće ljudskih prava Srđan Dizdarević, te mnogi drugi čije fotografije možete pogledati u galeriji.

ZAHTJEVI KOALICIJE

- Promjena ustava na svim nivoima vlasti u BiH, kao i svih onih zakona koji u sebi imaju elemente diskriminacije na etničkoj osnovi

- Zahtijevane promjene moraju donijeti suštinsku jednakost i potpuno izjednačavanje prava građana i građanki BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda sa konstitutivnim narodima u svakom pogledu

- Nijedna promjena koja se odnosi na etnička prava u BiH ne smije unositi nove diskriminacije ili rješavati postojeće tako da nije u potpunosti ispoštovan princip potpune ravnopravnosti

- Sve ovakve promjene se moraju u potpunosti primjeniti u praksi na nediskriminatoran način

Koaliciju “Jednakost” čine: UG “Zašto ne” (Sarajevo), Građanski front Ostalih (Mostar), Omladinski pokret Revolt (Tuzla), Oštra nula (Banjaluka), Sarajevski otvoreni centar, ACIPS (Sarajevo), Inicijativa mladih za ljudska prava (Sarajevo), UNSA Geto (Banjaluka), Centar za zastupanje građanskih interesa (Sarajevo), Fondacija za kreativni razvoj (Sarajevo), Centar za mlade KVART (Prijedor), Fondacija “Ekipa” (Sarajevo), Evropski istraživački centar (Sarajevo), Udruženje Romska suza (Srebrenica), Udruženje mladih Plamen nade (Živinice), Fondacija CURE (Sarajevo), OKC Abrašević (Mostar), Udruženje mladih Bosanaca i Hercegovaca u Norveškoj “Stećak”, Centar za političke studije (Sarajevo), Liga antifašista jugoistočne Evrope i Asocijacija studenata Pravnog fakulteta (Tuzla).

Više informacija na internet i facebook stranici.