Summit Berlinskog procesa doživio je veliki povratak u Berlinu prošlog tjedna, pokazujući da može donijeti regionalne inicijative od koristi svim zemljama Zapadnog Balkana, s globalnim izgledom. Uspjeh ovog sastanka na vrhu trebao bi umiriti neke od otvorenih kritičara procesa i potaknuti razmišljanje i planiranje sljedećih koraka.
Pod vodstvom ureda kancelara Sholza, summitu je prisustvovala i predsjednica Europske komisije (EK) gđa. von der Leyen, koja je ponovno potvrdila predanost EK regiji uz trenutnu podršku u krizi cijena energije.
Tri su sporazuma potpisana 3. studenoga o slobodi kretanja uz osobnu iskaznicu, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, stomatologa i arhitekata. Akcijski plan zajedničkog regionalnog tržišta (CRM) 2021.-2024. već su podržali čelnici šest zemalja zapadnog Balkana na summitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020., a koordinira ga Vijeće za regionalnu suradnju ( RCC ).
To je nevjerojatan zajednički napor brojnih dionika, od kojih su neki već uspostavljene strukture unutar regionalnog gospodarskog područja (RAE).
Nadalje, Akcijski plan je posebno usmjeren na usklađivanje regije sa standardima EU-a i uvođenje pravila usklađenih s EU-om, kao što su „Green Lanes“.
Sloboda kretanja diljem zapadnog Balkana ima snažan potencijal za stabilizaciju regije i smirivanje nedavnih napetosti. Na terenu stupa na snagu s trenutačnim učinkom, ukidajući posljednji preostali vizni režim između dviju zemalja zapadnog Balkana, Bosne i Hercegovine i Kosova, i dopuštajući stručnjacima da se slobodno kreću zbog posla i iz osobnih razloga.
U idealnom scenariju, slobodan protok stručnjaka unutar većeg tržišta od 18 milijuna ljudi može smanjiti odljev mozgova iz regije i izgraditi međuetničke mostove kroz lakšu suradnju.
No, bez političke volje da se potpisani sporazumi što prije ratificiraju i provedu, stabilnosti neće biti.
Uključivanje civilnog društva, koje je dobilo svoj prostor za sudjelovanje u Berlinskom procesu 2015., ključno je za stručni doprinos, kontrolu i ravnotežu potpisanih obveza vlada Zapadnog Balkana i komunikaciju s građanima. Ove godine, paralelno s Forumom mladih Zapadnog Balkana, 1. i 2. studenog organiziran je dvodnevni Forum civilnog društva i think tanka.
Oko 100 odabranih predstavnika surađivalo je na izradi preporuka u brojnim ključnim područjima, koje su podijeljene na summitu s dionicima Berlinskog procesa.
Nadalje, okvir Berlinskog procesa trebao bi omogućiti kontinuirani angažman civilnog društva tijekom cijelog godišnjeg ciklusa između dva summita kako bi se doprinijelo provedbi i praćenju potpisanih sporazuma.
Regionalno vijeće za suradnju mladih (RYCO) jedan je od konkretnijih rezultata Berlinskog procesa; to je međuvladina inicijativa šest zemalja Zapadnog Balkana sudionica koja podupire mobilnost mladih u regiji. Osnovan je 2016. kako bi omogućio mladima u regiji da uče jedni o drugima i unaprijede svoje interkulturalne kompetencije i vještine. Ovogodišnjim summitom uspostavljen je Fond za kulturu mladih Zapadnog Balkana kojim će upravljati RYCO .
Pa ipak, iako je sveobuhvatan i poziva različite dionike u regiji, Berlinskom procesu nedostaje uspješan integrativni pristup koji bi mlade, civilno društvo, poduzeća i ministre stavio u ravnopravan položaj. S obzirom na kontinuirani demokratski pad u svim zemljama Zapadnog Balkana, okupljanje različitih foruma (civilnog društva, mladih, gospodarstva) i ministara za isti stol tijekom summita, na način na koji je to učinjeno u Londonu (2018.) i Poznanu (2019.) je potreba za konstruktivnim angažmanom.
U budućnosti, ključni dionici EU-a trebali bi razmotriti imenovanje namjenskog koordinacijskog tijela za podršku aktivnostima i kontinuiranom angažmanu s vladama Zapadnog Balkana, civilnim društvom i drugim akterima kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza sa sastanka na vrhu. Ova se uloga prirodno uklapa u portfelj RCC-a.
Povećana usredotočenost na EU koju nedavno vidimo, uglavnom zbog ruske invazije na Ukrajinu, mora postati nova normala i ne mora ponovno nestati. Berlinski proces komplementaran je instrument pristupanju EU s prednostima fleksibilnog pristupa, vođenog potrebama regije Zapadnog Balkana.
U početku je pet država članica EU (Njemačka, Francuska, Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija) bilo uključeno uz šest zemalja Zapadnog Balkana. Kako bi se olakšalo bilateralno rješavanje sporova između zemalja regije, što je jedan od četiri cilja procesa, pet novih zemalja pozvano je da se pridruže 2018. Osim Grčke, Bugarske, Hrvatske i Slovenije, Poljska se također uključila, odmah ugostivši Samit Berlinskog procesa 2019.
Rekonstrukcija arhitekture Berlinskog procesa također je omogućila proširenje tema o kojima se govorilo io kojima se raspravljalo unutar njegovog okvira i ojačala predanost budućnosti zemalja Zapadnog Balkana u EU. Može pridonijeti pronalaženju rješenja za problem Kosovo – Srbija, što bi trebao biti strateški cilj za sve zemlje uključene u proces. Također može odigrati važnu ulogu u poboljšanju imidža Zapadnog Balkana među građanima zemalja članica Berlinskog procesa, od kojih neke blokiraju put regije prema EU, te pomoći u koordinaciji zapadnih politika prema regiji.
Na kraju, ne zaboravimo da je jedan od četiri cilja Berlinskog procesa je postizanje pomirbe unutar i između društava u regiji, što je bila jedna od ključnih tema Foruma civilnog društva i Think Tank Foruma. Utvrđivanje činjenica o žrtvama (inicijativa za REKOM) i procesuiranje ratnih zločina, uz druge mehanizme tranzicijske pravde, nije jedina tema od značaja za budućnost Zapadnog Balkana. Ovo iskustvo na regionalnoj razini izgradit će važne lekcije i najbolje prakse koje bi se mogle primijeniti u suočavanju s nasljeđem ukrajinskog rata. To će sigurno biti bitno za Europu.
Izvor: BiEPAG