Javna uprava u BiH mora postati učinkovitija i efikasnija

Javna uprava u BiH mora postati učinkovitija, efikasnija, odgovornija, služiti građanima na bolji način za manje novca i raditi na osnovu transparetnijih i otvorenih procedura, a što je i vizija reforme.

08. maj 2015, 12:00

Reforma javne uprave jedan je od šest ključnih prioriteta Evropskog partnerstva, jednog od instrumenata procesa stabilizacije i pridruživanja naše države Evropskoj uniji.

Javna uprava, sposobna za usvajanje i provođenje evropskih propisa, jedan je od najvažnijih preduslova za članstvo BiH u EU, a izgradnja upravnih kapaciteta, sposobnih da usvoje i provedu 35 poglavlja legislative EU - kriterij je, koji je postavljen pred sve zemlje koje žele postati članice Unije.

Vedrana Faladžić, viša stručna saradnica za odnose s javnošću u Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave na pitanje šta je potrebno uraditi u BiH da se javna uprava reformiše za integraciju u Evropsku uniju kaže da, prije svega, treba raditi na izgradnji upravnih kapaciteta sposobnih da usvoje i provedu 35 poglavlja pravne stečevine EU (acquis communautaire) – kriterij je postavljen pred sve zemlje koje žele postati članice Evropske unije, pa tako i pred našu zemlju.

Ističe da je ovom procesu najviše posla na administraciji, koja treba ne samo da transponira zakonodavstvo Evropske unije u domaći pravni sistem, nego i da osigura efikasnu implementaciju tih propisa. Administracija, kaže Faladžić, istovremeno, treba biti osposobljena da radi u skladu sa standardima evropskog administrativnog prostora.

“Zato je dosadašnji proces reforme javne uprave bio usmjeren, između ostalog, ka izgradnji kapaciteta institucija i jačanju kapaciteta državnih službenika jer od njihove sposobnosti zavisi i uspjeh u procesu evropskih integracija. I sama Evropska komisija koja ocijenjuje napredak BiH na putu ka EU u izvještaju za prošlu godinu naglasila je da i dalje potrebno jačati administrativne strukture u zemlji kako bi mogle da efikasno odgovore na zahtjeve procesa pristupanja EU ali i saradnju između različitih upravnih nivoa vlasti. Također, jedan od izazova koji se pred BiH postavlja je poboljšanje poslovne klime. Već odavno traju regulatorne reforme u entitetima. U RS umjesto 23 dana, koliko je bilo potrebno da se registruje privredni subjekat, registracija je moguća u najviše tri dana i to od dana kada se na šalter donesu svi prikupljeni potrebni papiri. Intencija je i Federacije BiH da smanji broj dana potrebnih za registraciju preduzeća”, kaže za BUKU Faladžić  .

Ona ističe da je pred nama je još dosta posla: razvoj sistema javno-privatnog partnerstva, unapređenje postupaka zapošljavanja koji bi osigurali primjenu objektivnih kriterija zasnovanih na zaslugama, transparentnost i brzo postavljanje na upražnjena radna mjesta u državnoj službi.

“I za nas je izazov kako upravu u BiH učiniti još efikasnijom, transparentnijom ali i racionalnijom. Imamo u vidu i nove zahtjeve EU kada je u pitanju paket ekonomskih reformi. Namjera nam je da se u budućnosti više fokusiramo na krajnje korisnike usluga – naše građane”, kaže naša sagovornica.

KLJUČNE OBLASTI REFORME

Šest je ključnih oblasti reformi javne uprave: strateško planiranje, koordinacija i izrada politika, javne finansije, upravljanje ljudskim resursima, e-uprava, upravni postupci i upravne usluge i institucionalna komunikacija.
Prema podacima Ureda koordinatora za reformu javne uprave institucije na svim nivoima ispunile su u prosjeku 61odsto ciljeva iz RAP 1 do kraja 2014. godine.

“Iako već dugo radimo na procesu unapređenja strateškog planiranja u našim vladama tek nedavno su stigli i prvi vidljivi rezultati. Vijeće ministara BiH donijelo je odluku prema kojoj su institucije dužne već početi sa pripremom strateškog planiranja za period 2016-2018. godina. Prema novoj metodologiji, koja je u potpunosti slijedi praksu zemalja EU, svaka institucija će napraviti svoj strateški program za narednu godinu. Po prvi put su institucije dužne da prednacrte godišnjih programa rada za narednu godinu učine dostupnim javnosti, odnosno da programe najkasnije do 15. jula postave na svoje web stranice”, ističe Vedrana Faladžić.

Ona objašnjava da su i napravljeni značajni pomaci u oblastima: poboljšanje sistema strateškog planiranja i godišnjeg programiranja rada Vijeća ministara BiH i vlada, procjena uticaja propisa, informatizaciji, regulisanju konsultacija sa zainteresovanom javnošću... Kaže da je na svim nivoima ojačana funkcionalnost centralnih jedinica vlada/Vijeća ministara BiH. Ipak, napominje, da su neki značajni ciljevi, ostali neispunjeni. Kao primjer Vedrana Faladžić  navodi uspostavu sistema za podršku procesu pripreme i usvajanja propisa, koji bi uključio i elemente e-demokratije.

“Što se tiče reforme u oblasti javnih finansija, redovno se izrađuje makrofiskalni okvir za cijelu BiH, uspostavljen je sistem interne revizije, održane su brojne obuke za novouposlene interne revizore. Jedan od značajnih rezultata je i uvođenje novog informacionog sistema za upravljanje budžetom kojim je poboljšan proces planiranja budžeta, te osigurana transparentnija potrošnja javnih sredstava. Poboljšanja su zabilježena i u oblasti javnih nabavki. U oblasti upravljanja ljudskim potencijalima napravljeni su značajni pomaci u ocjenjivanju državnih službenika, poboljšanju koordinacije pripreme i implementacije planova obuka i razvoja od zajedničkog interesa, a uspostavljen je i sistem redovnog srednjeročnog planiranja obuka i razvoja, kao i provedbe zacrtanih planova. Značajni ciljevi su ostali neispunjeni”, kaže Faladžić.

Ističe da u javnoj upravi na svim nivoima još nisu usvojene politike razvoja upravljanja ljudskim potencijalima, bazirane na zajedničkim, usaglašenim principima, u oblasti uvođenja kvaliteta napravljeni su tek početni koraci. Kao primjere napretka u oblasti Upravni postupci i upravne usluge, koji mogu doprinijeti povećanju zadovoljstva korisnika upravnih usluga su: promjena propisa u svrhu omogućavanja elektronske komunikacije uprave sa građanima te reguliranje pitanja pribavljanja podataka za postupke iz javnih evidencija po službenoj dužnosti.

“Kroz projekat koji predviđa obuku voditelja upravnog postupka (projekat finansiran iz IPA fonda), tokom 2014. godine obučeno je više od 600 voditelja upravnog postupka i inspektora, a predviđeno je da će do kraja projekta biti obučeno ukupno 1500 službenika. U entitetima su usvojene strategije regulatorne reforme, poduzeto je niz koraka za olakšanje registracije poslovnih subjekata u RS, usvojeni su novi ili izmijenjeni propisi na temelju kojih je olakšano dobivanje dokumenata iz matičnih evidencija… Pripremljen je i Program za poboljšanje kvaliteta upravnog odlučivanja ali on nije usvojen na svim nivoima” kaže ona i dodaje da se najznačajniji pomaci u oblasti institucionalna komunikacija odnose na uspostavu sistema planiranja vladinih komunikacija.

“Strategije su usvojene na svim nivoima, a postoji i praksa usvajanja godišnjeg planiranja u oblasti komunikacija. Ipak, ciljevi poput onih koji se odnose na mjerenje efikasnosti strateških komunikacija ili stavova javnosti, nisu do kraja ispunjeni.  Što se tiče e-uprave, u regulatornom dijelu reforme usvojen je niz propisa, među kojima su zakoni o elektronskom potpisu, elektronskom dokumentu, elektronskom pravnom poslovnom prometu, itd. U jedinicama zaduženim za informacione tehnologije vlada na svim upravnim nivoima postoji solidna IKT infrastruktura koja podržava osnovne elektronsko-komunikacione servise za funkcionisanje uprave. Među dobre rezultate reforme u ovoj oblasti spada i puštanje u rad novog informacionog sistema "E-nabavke" putem kojeg ugovorni organi objavljuju obavještenja i dostavljaju izvještaje u postupcima javnih nabavki, potom početak izdavanja elektronskih ličnih karti te personalizacija (štampanje) biometrijskih pasoša treće generacije”, kaže naša sagovornica.

Vedrana Faladžić ističe da je jedna od najznačajnijih aktivnosti u ovoj oblasti bila priprema odluka koje se odnose na uspostavljanje okvira ineteroperabilnosti. Ipak, kaže da ove odluke nisu usvojene na svim upravnim nivoima, iako predstavljaju osnovu za međusobnu razmjenu podataka i informacija. Takođe, napominje, na nekim upravnim nivoima još nisu uspostavljene centralne jedinice za koordinaciju poslova e-uprave, a potrebno je usvojiti i niz podzakonskih akata u ovoj oblasti da bi se zakoni o elektronskom potpisu u potpunosti  mogli implementirati.

“Kroz naše projekte koji se finansiraju iz Fonda za reformu javne uprave educirano je preko 3000 državnih službenika na sva četiri upravna nivoa u BiH. Sve ove aktivnosti proističu iz našeg strateškog okvira i one ne bi mogle biti uspješno provedene bez mehanizma koordinacije procesa reforme javne uprave, koji je, uprkos složenom procesu odlučivanja u BiH, bio uspješan i dobro ocijenjen u izvještajima Evropske komisije i SIGMA-e”, kaže Faladžić.

ROKOVI ZA REFORMU JAVNE UPRAVE


Iako su rokovi za reformu javne uprave u Revidiranom akcionom planu 1 istekli krajem prošle godine, neophodno je da institucije ispune dogovorene ciljeve. Ured koordinatora u prethodnom periodu je sa partnerima otvorio raspravu o nastavku reforme i aktivnostima koje je potrebno poduzeti da bi se osigurao kontinuitet reforme javne uprave i dalje prilagođavanje uprave u skladu sa pretpristupnim kriterijima.

“Planiramo se fokusirati na nastavak započetih aktivnosti kroz realizaciju planiranih projekata koji se finansiraju iz Fonda za reformu javne uprave i drugih sredstava, poput IPA fonda, a koji su planirani radi podrške realizaciji ciljeva iz Strategije RJU i RAP 1.  Bit će neophodno i dosljedno provesti principe javne uprave koje je pred BiH kao i zemlje zapadnog Balkana postavila Evropska komisija kroz Strategiju proširenja, te ih što prije primjeniti u radu organa uprave kako bi i administracija u BiH uistinu postala dio evropskog administrativnog prostora. Principi javne uprave definišu šta dobro upravljanje podrazumijeva u praksi i ističu glavne zahtjeve koji države moraju ispuniti tokom procesa EU integracija”, kaže Vedrana Faladžić.

Ona napominje da principi u reformi javne uprave nisu novi ali nova će biti metodologija praćenja rezultata reforme na osnovu koje će Evropska komisija ocijenjivati zemlje u procesu pridruživanja EU. Ovo je prvi put, da će praćenje reforme biti usklađeno u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj.

“Nama je to izuzetno važno jer smo mi do sada pratili ispunjenje Strategije RJU, a Evropska komisija je na jedan drugi način posmatrala ovaj proces. Zato smo rado prihvatili da budemo partner SIGMA-i u izuzetno važnom procesu – procjeni stanja u javnoj upravi u BiH na bazi pomenutih principa.  U narednom periodu fokus će biti i na efikasnom korištenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, a naročito kroz IPA II program u kome je RJU zauzela ključno mjesto u sektoru “Demokratija i upravljanje” kako je to navedeno u Indikativnom strateškom dokumentu za BiH 2014-2017. Radi se o dokumentu Evropske komisije koji predstavlja osnov za korištenje IPA II sredstava za svaku državu korisnicu programa. Zaključkom Vijeća ministara BiH Ured koordinatora za reformu javne uprave je određen za sektorsku koordinirajuću instituciju”, ističe Faladžić.

Ona kaže da kroz proces pripreme neophodnih sektorskih dokumenata i s tim u vezi potrebnih akcija koji su u toku, stvoriće se uslovi za povlačenje IPA sredstava i ispunjenje zadatih kriterija neophodnih za prstupanje BiH EU.

“Ne smijemo zaboraviti i na činjenicu da se, potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU koji će stupiti na snagu u junu ove godine, BiH obavezala da će saradnja u oblasti reforme javne uprave uglavnom biti usmjerena na izgradnju institucija, a uključivat će aspekte poput izrade i provođenja transparentnih i nepristrasnih procedura odabira zaposlenih, upravljanja ljudskim potencijalima i napredovanja u službi, stalne obuke, promoviranja etike u okviru javne uprave i jačanja procesa donošenja politika”, kaže Faladžić Vedrana.

VLADA RS ZAINTERESOVANA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE

Vlasti u Republici Srpskoj su veoma zainteresovane za reformu javne uprave i više reformskih procesa i od početka rada ove Vlade, napravljeni su značajni koraci s tim u vezi, rekli su iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave u Vladi RS.

Foto: Vlada RS



Dragana Bulić, Službenik za odnose sa javnošću Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS rekla je da su urađena dva seta reformskih zakona koja se odnose na privredu i inspekciju. Tokom ove godine, u planu je još najmanje jedan a moguće i dva seta zakona.

“Reforme, a samim tim i reforma javne uprave su aktuelne još od 2008 godine. To znači da je Vlada Srpske, prva u BiH, pokrenula ove procese sa ciljem da budu javni i transparentni. Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS je prvo Ministarstvo koje je uradilo Zakon o državnim službenicima i Zakon o platama državnih službenika ali i Zakon o platama funkcionera. Tako je Zakonom utvrđena plata predsjednika, premijera, ministra, pomoćnika ministra, referenta, načelnika odjeljenja, spremačice u Vladi Srpske”, rekla je za BUKU Dragana Bulić.

Ističe da su u proteklom periodu, u skladu sa evropskih zahtjevima, urađene izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima. Pored toga, priprema se novi set zakonskih rješenja koji imaju za cilj efikasniju javnu upravu u Srpskoj, sa pojačanim stepenom odgovornosti rukovodioca tj. nosioca provođenja politika u stručnom smislu, kako bi građanima obezbjedili što efikasniji sistem.

“Javna uprava u Republici Srpskoj je, trenutno bolja i efikasnija u odnosu na ostale dijelove BiH. Koristi se sistem javne konkurencije, čije procedure provodi Agencija a ne poslodavac, što garantuje učešće javnosti u tim procesima”, rekla je Bulić.

Ona napominje da je proces reforme javne uprave živ proces i on će se mijenjati u skladu sa otvaranjem određenih poglavlja u narednim pregovorima, sa mogućnošću dodatnih zahtjeva. Dragana Bulić kaže da se koriste i određena iskustva zemalja u okruženju kao što je Hrvatska (oblast pravosuđa i finansija) i na kraju ističe da je upravu neophodno prilagoditi zahtijevima EU sa jedne, i našim građanima, s druge strane!

JAVNA UPRAVA SKUPA

Na pitanje koliko je vladajuća politička elita zainteresovana za reformu, koliko ju podržava ili usporava Vedrana Faladžić kaže da je Kancelarija koordinatora proteklih godina upozoravala da im nedostaje veća politička podrška kako bi se ubrzao tempo reformi te kako bi institucije ispunile dogovorene mjere.

“Ohrabruje nas činjenica da su lideri političkih partija potpisali izjavu o opredjeljenosti ka provedbi reformi u kojoj reforma javne uprave zauzima jedno od ključnih mjesta”, kaže naša sagovornica.

Kad je riječ o ocjeni javne uprave u BiH Vedrana kaže da ne smijemo zaboraviti činjenicu da živimo u zemlji koja ima 14 vlada i da su u Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave svjesni da je naš administrativni aparat preglomazan. Sa tog aspekta naša sagovornica kaže da je naša javna uprava skupa.

“Prema ocjenama relevantnih međunarodnih institucija javna uprava u BiH još uvijek nije funkcionalna u smislu dostizanja standarda evropskog administrativnog prostora. Zato smo u proteklom periodu najviše pažnje i posvetili jačanju administrativnih kapaciteta institucija. Javna uprava u BiH mora postati učinkovitija, efikasnija, odgovornija, služiti građanima na bolji način za manje novca i raditi na osnovu transparetnijih i otvorenih procedura, a što je i vizija reforme”, zaključuje Vedrana Faladžić.