Snažan zemljotres jačine 7,3 stepena pogodio je rano jutros severoistočne obale Japana, a vlasti su na kratko izdale upozorenje o opasnosti od cunamija koje je u međuvremenu ukinuto.
Stanovnici obalskih mesta upozoreni su na opasnost od cunamija, dva sata nakon zemljotresa. Za sada nema informacija o eventualnoj šteti koju je izazvao zemljotres.
Epicentar zemljotresa je bio nedaleko od japanskog ostrva Honšu, na dubini od oko desetak kilometara.
Japanske vlasti su u međuvremenu ukinule upozorenje na opasnost od cunamija pošto su nadležne službe javile da nigde nisu zabeleženi visoki talasi koji bi izazvali cunami.
Iz nuklearne centrale u Fukušimi za sada nema informacija o eventualnim posledicama jutrošnjeg potresa. Aerodromi u toj olasti takođe rade normalno.
Japan je 11. marta pogodio katastrofalni zemljotres jačine devet stepeni, što je jedan od najrazornijih potresa ikada zabeležen. Zemljotres je izazvao i ogroman cunami, a prema poslednjim podacima, stradalo je ili nestalo više od 23.000 ljudi.
Vlasti Saudijske Arabije pogubile su danas, odsecanjem glave, trojicu Nigerijaca osuđenih za ubistvo i pljačku svog sunarodnika, saopštilo je saudijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Muhamed Ismail, Abdulkudus Adam i Muhamed Kabir Ali upali su u kuću Omara Muhameda Adama, gde su "pretukli njega i njegovu ženu, vezali ih, a Omara zadavili", navodi se u saopštenju.
Pogubljenje odsecanjem glave, izvršeno u Džedi, je 31. po redu u Saudijskoj Arabiji od početka godine, preneo je Frans pres podatke organizacije za zaštitu ljudskih prava "Amnesti internešenel".
Ova organizacija pozvala je 10. juna Saudijsku Arabiju da prestane da izvršava smrtne kazne, uz napomenu da se broj pogubljenja značajno povećao poslednjih šest nedelja.
Samo u maju, pogubljeno je 15 osoba, tokom 2009. godine 67, a 2008. godine 102.
Ubistvo, silovanje, izdaja, oružana pljačka i krijumčarenje droge se u Saudijskoj Arabiji, prema strogom šerijatskom zakonu, kažnjavaju smrću.
Najmanje 35 ljudi je danas poginulo, a više od 100 povređeno, kada je voz na istoku Indije iskočio iz šina, saopštili su zvaničnici.
Spasilačke ekipe i dalje tragaju za putnicima zarobljenim u prevrnutim vagonima, preneo je AFP.
"Najmanje 35 ljudi je poginulo, a 100 je povređeno i pomoć im se ukazuje na licu mesta i u bolnicama. Još ima putnika zarobljenih u vagonima", rekao je šef lokalne medicinske službe K.N.Džoši.
Novi američki ministar odbrane Leon Paneta doputovao je danas u iznenadnu posetu Iraku gde treba da razgovara sa iračkim zvaničnicima o mogućem produženju boravka američkog kontingenta i posle 2011. kad je predviđen njihov odlazak.
Poslednjih 46.000 američkih vojnika treba da napusti zemlju krajem godine, a Paneta će pokušati da prenese svojim sagovornicima da iračka vlada treba vrlo brzo da odluči da li želi da ti vojnici ostanu i posle tog roka.
Paneta, koji je od Roberta Gejtsa preuzeo ovu funkciju 1. jula posle dve godine na čelu CIA, nije hteo da kaže novinarima da li adminsitracija predsednika Baraka Obame želi ovaj produžetak ili ne.
Američki ministar će sutra razgovarati sa iračkim premijerom Nurijem Al Malikijem i drugim visokim državnim zvaničnicima, Irački predsednik Džalal Talabani danas je rekao da će političke partije dati odgovor o mogućem ostanku trupa "za dve nedelje".
Amerikanci smatraju da će odlazak svih vojnika SAD ostaviti Irak sa velikim prazninama u sposobnosti odbrane vazdušnog prostora i granica, a zabrinuti su i da li su iračke obaveštajne službe u stanju da podrže borbu protiv terorizma.
Tražiti da čak i nekoliko hiljada vojnika ostane duže nosi politički rizik za vođe obe zemlje, navodi agencija AP. Jedna od glavnih tema Obamime predizborne kampanje 2008. bio je izlazak SAD iz Iraka, a za Iračane je dalje prisustvo američkih vojnika nepopularno, ukazuje AP.
U dva odvojena incidenta na jugu Jemena danas je poginulo osmoro ljudi, javile su agencije.
Četiri pobunjenika i jedan vojnik poginuli su u sukobu u gradu Zindžibar u provinciji Ebjan, dok su u gradu Taizu jutros poginula tri civila kada je jemenska predsednička garda granatirala kuću starešine plemena, koje je protiv režima predsednika Alija Abdulaha Saleha.
Stanovnici Adena kažu da je i tamo bilo sukoba između snaga bezbednosti i pobunjenika, preneo je Rojters.
Policajci u civilu u crvenomorskoj luci Hudaida pucali su na više stotina demonstranata, tvrde aktivisti i stanovnici, a jedan lekar je naveo da je najmanje 100 ljudi prebačeno u lokalnu bolnicu.
Policija je napala demonstrante i noževima i palicama, a upotrebila je i suzavac, kažu ocevici. Politička kriza u Jemenu počela je u februaru, kada su demonstranti prvi put tražili od Saleha da posle 33 godine ode sa vlasti.
U krvavom odgovoru režima koji je usledio ubijeno je, prema podacima organizacije "Hjuman rajts voč", najmanje 167 ljudi.
Saleh je do sada tri puta odbijao da potpiše sporazum koji mu je predložio Savet za zalivsku saradnju, blok koji okuplja šest zemalja regiona. Po tom planu, Saleh bi trebalo da preda vlast potpredseniku, zauzvrat ne bi bio krivično odgovarao.
Naslovna stranica je kolaž najpoznatijih izdanja lista, na kojoj je manjim fontom ispisano: Poslije 168 godina, konačno smo rekli tužno, ali veoma ponosno zbogom, 7,5 miliona naših vjernih čitalaca.
Vikiliks je ponovo počeo da prihvata donacije uplaćene preko kreditnih kartica.
Andreas Fink, direktor islandske kompanije “Datasel” preko koje se vrše novčane transakcije, izjavio je da “viza” i “master kard” opet mogu da se koriste za uplaćivanje donacija, posle sedam meseci pauze.
Fink je tvrdio da je taj potez bio prećutno priznanje krivice kompanija koje izdaju kreditne kartice, ali da je do toga moglo doći i slučajno. Portparol “Vize” za Evropu, Sajmon Klajn izjavio je da vršenje plaćanja “nije bilo nešto što smo mi sankcionisali” i da njegova kompanija radi na istrazi.
“Viza” i “Master kard” prekinule su saradnju sa Finkovom kompanijom početkom decembra, neposredno nakon što je “Vikiliks” počeo da objavljuje oko 250.000 tajnih depeša Stejt departmenta.
Međutim, Fink je juče izjavio da plaćanje karticama opet funkcioniše, dodavši da su prvo advokati izvršili probne uplate.
Libijski lider Moamer Gadafi izjavio je večeras da njegov režim neće pasti i pozvao NATO da prekine vazdušne napade na njegove snage.
"Libijski režim neće pasti. Režim se oslanja na narod a ne na Gadafija. NATO greši ako misli da može da obori ovaj režim", rekao je Gadafi u poruci objavljenoj na skupu nekoliko hiljada njegovih pristalica u Sebi, oko 750 kilometara južno od Tripolija, odakle je rodom.
"Ovo okupljanje od više od milion ljudi predstavlja novu poruku Evropi, krstašima i kolonijalistima: ovaj režim nije Gadafijev, to je režim naroda i ovaj narod neće dati ni pedalj svoje zemlje i neće se povinovati osvajačima", navodi Gadafi u poruci.
Gadafi, koji se poslednji put obratio svojim pristalicama 1. jula, ponovo je zapretio da će zaratiti sa Evropom, koju je pozvao na dijalog s libijskim narodom kako bi se okončao konflikt.
"Naš jedini izbor je otpor. Mi smo ovde kod kuće i ne plašimo se ratne mašinerije", dodao je on navodeći da NATO treba da obustavi napade i ostavi Libijce da sami reše svoje probleme.
Skup Gadafijevih pristalica je danas održan i u Tripoliju. Hiljade pristalica su posle velike molitve petkom održali skup na glavnom trgu u Tripoliju pozivajući na oslobađanje gradova koje su zauzeli pobunjenici.
Frans pres javlja i da je u toku akcija da se ublaže sankcije Ujedninjenih nacija protiv Libije, jer bi mogle da izazovu veliku humanitarnu krizu.
Organizacije zadužene za dostavljanje humanitarne pomoći Libiji javjaju da su se pojavile nestašice najosnovnijih stvari, kao što su vakcine, i to i u oblastima pod kontrolom Gadafija i u delovima zemlje koje kontrolišu pobunjenici.
Imami su pozivali vernike preko SMS poruka da masovno izađu danas na trg. Na demonstracijama su uzvikivani slogani u čast "vođe revolucije" Gadafija, koji se ovog puta nije obratio okupljenima.
U molitvi imam je rekao da je "došlo vreme za džihad" i pozvao vernike da krenu i oslobode gradove koje su zauzeli pobunjenici kao i da se bore protiv "krstaških snaga".
Najmlađa država sveta, Južni Sudan, danas svecano podiže zastavu posle 50 godina konflikta sa severnim delom zemlje i referenduma koji je geografski podelio najveću zemlju u Africi na dve države.
Nekoliko miliona stanovnika Južnog Sudana danas će zajedno sa afričkim rukovodiocima i visokim zvaničnicima iz drugih zemalja učestvovati u rađanju nove države, 54. u Africi.
Od 1955. godine, godinu dana pre nego što je Sudan stekao nezavisnost, pa do 2005. pobunjenici sa afričkog juga zemlje su vodili dva rata protiv uglavnom arapskih vlasti u Kartumu, u nastojanju da dobiju dodatnu autonomiju.
U sukobima koji su razorili zemlju, poginulo je nekoliko miliona ljudi i stvorena je trajna atmosfera nepoverenja.
Mirovni sporazum koji su 2005. godine potpisalo vođa pobunjenika Džon Garang - nekoliko meseci pre nego što je poginuo u helikopterskoj nesreći - s potpredsednikom Sudana Alijem Osmanom Tahom, otvorio je novo poglavlje u istoriji zemlje, kao i put ka referendumu o nezavisnosti, održanom u januaru ove godine.
Stanovnici juga Sudana na referendumu su jednodušno opredelili za otcepljenje. Referendum je protekao bez većih incidenata a zvanični Kartum obećao je da će poštovati rezultate glasanja.
U proslavi, koja će biti odrzana u mauzoleju Džona Garanga u glavnom gradu Džubi, biće održane vojne parade i tradicionalni plesovi. Uz svečano podizanje zastave Republike Južni Sudan prelazni Ustav potpisaće prvi predsednik zemlje Salvu Kira.
"To će biti istorijski dan za ceo naš narod, koji je prešao dug i težak put ka rađanju ove nacije", rekao je ministar za informisanje Južnog Sudana Barnaba Marial Bendžamin.
Dan uoči proglašenja nezavisnosti, Savet bezbednosti UN jednoglasno je odlučio da u Južnom sudanu formira Misiju UN.
Misija UN će imati 7.000 vojnika i 900 civila koji će učestvovati u obezbeđenju mira i pomagati razvoj nove države.