U 2010. godini, u zemljama Evropske unije živelo je ukupno 32,5 miliona stranih državljana, od čega je 12,3 miliona državljana neke druge države EU, dok 20,2 miliona ljudi ima državljanstvo neke od zemalja izvan Unije, saopštio je danas evropski statistički biro Evrostat.
Američka državna sekretarka Hilari Klinton izjavila je da su libijskom lideru Moameru el Gadafiju dani na vlasti "odbrojani", ali da on tek treba da ispuni "crvene linije" povlačenjem svojih snaga i odlaskom s vlasti.
"Iako niko od nas ne može da predvidi tačan dan ili čas kada će Gadafi napustiti vlast, mi shvatamo i slažemo se da su njegovi dani odbrojani", rekla je Klintonova na zajedničkoj konferenciji za novinare sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom.
Američka državna sekretarka je istakla da Sjedinjene Američke Države nastavljaju blisku saradnju sa svojim međunarodnim partnerima, uključujući Rusiji kako bi se izvršio pritisak na Gadafija i njegov režim, preneo je AFP.
Šef ruske diplomatije je rekao da po pitanju Libije Rusija ima "manje nerazumevanja sa SAD nego sa nekim evropskim državama".
"Ujedinjeni smo u tome da treba da počne politički proces što pre moguće. Mi imamo različite kanale, zvanične i ne tako zvanične", dodao je Lavrov.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova je ranije danas, međutim, saopštilo da Moskva neće učestvovati u razgovorima o Libiji koji će biti održani kasnije ove sedmice u Turskoj, koja je viđena kao posrednik u konfliktu.
Austrijska policija zaustavila je u Beču češki autobus u "stanju raspadanja" kome je, pored ostalog, nedostajao i jedan točak.
Autobus je vozio klijente jedne turističke agencije među kojima i mnogo dece. "Kotrljajuća bomba", kako je češki autobus nazvao austrijski sajt Krone.at, kretao se brzinom od 80 kilometara obilaznicom auto puta A23.
U stvari, prenosi sajt, više se ljuljao boreći se da se održi u svojoj traci. Upravo to je i privuklo pažnju saobraćajne policije.
Kada je patrola zaustavila autobus, nije prestajala da se čudi. Ne samo da je češkoj mašini nedostajao zadnji desni točak, nego je tu bilo i mnogo drugih neodostataka.
"Pokazalo se da autobus ima 11 ozbiljnih nedostataka i to na kočnicama, ležištima, točkovima, farovima i prozorima", rekao je za sajt portparol policije Roman Hahslinger.
Tridesetsedmogodišnji vozač uzalud se trudio da objasni da mu zadnji točak "ne fali baš tako dugo". Izgubio ga je u Italiji i nije uspeo da stavi rezervni. Putnici koji su išli iz Udina u Brno, morali su odmah da izađu i sačekaju drugi autobus. Policija je protiv vozača podnela krivičnu prijavu.
Vozilo pripada firmi iz Brna Autokarem.cz, koja pruža usluge prevoza turističkim agencijama. Direktor firme Petr Polišenski nije želeo preciznije da se izjašnjava u vezi sa autobusom. "Mora da se autobusu nešto desilo na povratku iz Italije. Pri odlasku iz Brna bio je potpuno u redu", rekao je agenciji ČTK Polišenski.
Pet osoba je poginulo, dok je jedna teže povređena u eksploziji u industrijskoj oblasti u centralnom delu Engleske, saopštila je lokalna policija.
Eksplozija se dogodila oko 20.30 sati po srednjoevropskom vremenu u gradu Bostonu u Linkonšajru, potvrdili su predstavnici službe hitne pomoći. Povređena žena je prebačen u bolnicu u Bostonu, prenela je agencija AFP.
Svih 16 putnika i članova posade je poginulo u sredu kada se na severoistoku Brazila ubrzo po poletanju prinudno sleteo avion i zapalio se, saopštila je uprava vazduhoplovstva.
Mali avion sa dva motora je leteo u domaćem saobraćaju, a svi putnici su najverovatnije bili Brazilci.
Jedan od putnika je posle prinudnog sletanja pokušao da dozove pomoć, šaljući kroz prozor znake posmatračima, ali se letelica zapalila pre nego što je pomoć uspela da stigne, naveli su svedoci.
Posada aviona koji je leteo iz grada Resife u grad Natal prijavila je smetnje ubrzo po poletanju oko 7 ujutru po lokalnom vremenu, a istraga o uzroku nesreće je u toku.
Pilot je pokušao da na obližnju plažu prizemlji letelicu, ali je avion sleteo na prazan plac i ubrzo se zapalio.
Kompanije kreditnih kartica kao što su viza i masterkard možda će morati da dostavljaju evropskim vlastima podatke o novčanim transakcijama da bi se olakšala istraga vezana za finansiranje terorizma u Evropi.
Na sastanku u Briselu Evropska komisija juče je predložila da EU uspostavi vlastiti sistem analize finansijskih podataka kako ne bi morala da daje kompletne lične podatke svojih državljana američkim islednicima u okviru njihovih antiterorističkih aktivnosti.
Postojanje „zakonskog i tehničkog okvira za pristup podacima na teritoriji EU“ bio je jedan od uslova koje su prošle godine postavili članovi Evropskog parlamenta da bi pristali na „sporni SWIFT sporazum“. SWIFT je skraćenica za Društvo za globalnu interbankarsku telekomunikaciju; reč je o zatvorenoj telekomunikacionoj mreži koja povezuje banke s finansijskim organizacijama.
Zabrinutost za povredu privatnosti zakočila je prošle godine razgovore između EU i SAD o razmeni podataka.
U loto izvlačenju u utorak uveče nepoznati stanovnik Velike Britanije dobio je premiju od nešto više od 160 miliona funti (180 miliona evra). Dobitna kombinacija bila je 17, 19, 38, 42, 45 sa dopunskim brojevima 09 i 10.
Ako nagradu od 183.678.000 evra ne deli više osoba, nego je reč o jednom dobitniku, to znači da je postao bogat kao Dejvid i Viktorija Bekam, i bogatiji od Erika Kleptona ili Ringo Stara, objavljuju mediji na osnovu Liste najbogatijih “Sandej tajmsa” za ovu godinu.
Uistinu je zanimljivo kako se zapravo malo govori o Grčkoj. Osim piarovskih kreacija Evropske unije, kojih vješto dozira političko-medijska mašinerija, čitamo ili čujemo jedva štogod drugo. EU je fundamentalno neprijateljski nastrojena prema bilo kakvoj produbljenoj političkoj raspravi – o samoj sebi od početka, a o Grčkoj otkad imamo tzv. grčku krizu. Njena politika je tome primjerena.
Martin Blesing, direktor Komercbanke, druge po veličini finansijske institucije u Nemačkoj, kritikovao je program Evropske unije za spasavanje prezaduženih članica, rekavši da “nijedan program spasavanja ne može da izvuče Španiju, pa čak ni Italiju, iz krize”.
Finansijsko tržište u Italiji juče je zabeležilo velike gubitke, pri čemu je razlika između prinosa na desetogodišnje italijanske obveznice i one nemačke porasla na novi rekord jer investitori strahuju da bi Italija mogla da bude zahvaćena dužničkom krizom.
Akcije Unikredit banke pale su za čak deset, a Inteze Sanpaolo banke za devet odsto, da bi se pred okončanje poslovanja ipak nešto oporavile. Veliki pad vrednosti akcija su zabeležile i kompanije “Fijat indastrijal” i “Telekom Italija”.
Nemački bankar Blesing vidi problem u zahtevima za štednju koji su zaduženim državama, poput Grčke, ali i Španije i Italije, nametnuti kao uslov za dobijanje pomoći koja se meri milijardama. On je ocenio da nijedan paket mera štednje, uz poštovanje demokratskih principa, neće omogućiti Grčkoj da se u dogledno vreme vrati na tržište kapitala i otplati dugove sa kamatama.
Mere štednje u Italiji
Italijanski premijer Silvio Berluskoni založio se da mere štednje koje treba da spreče ulazak treće po snazi evropske ekonomije u dužničku krizu, budu usvojene što pre. On je naveo da su najnoviji potresi na finansijskom tržištu primorali vladu da ubrza i ojača mere štednje kako bi zemlja mogla da izbalansira budžet do 2014.
Umesto toga, Blesing se založio se za osporavano refinansiranje grčkog duga. U tom slučaju, privatni poverioci morali bi da se odreknu potraživanja u vidu vraćanja pozajmica i kamata u iznosu od više od 50 milijardi evra, navodi Blesing u članku objavljenom u nemačkom listu “Frankfurter algemajne cajtung”.
Grčkoj je, smatra, neophodno refinansiranje i eventualno delimičan oprost duga. On ocenjuje da bi Evropska centralna banka zbog toga trebalo da razmotri mogućnost refinansiranja duga, koji je do sada odbijala.
Blesing je ponudio dva predloga za učešće privatnih poverilaca u refinansiranju duga. Jedno rešenje predviđa “da se odreknu 30 odsto potraživanja”, dok bi preostalih 70 odsto bilo pretvoreno u nove pozajmice sa rokom otplate od 30 godina i povoljnim kamatama od 3,5 odsto.
Druga opcija predviđa stoprocentno pretvaranje pozajmica u nove beskamatne kreditne, koji bi bili otplaćeni u roku od pet godina sredstvima dobijenim od privatizacije. U tom slučaju evropska zajednica bi garantovala vraćanje u iznosu od 80 odsto, dok bi za prvih 20 odsto mogućeg gubitka odgovornost snosili investitori.