Najmanje šest ljudi, najverovatnije islamskih ekstremista, poginulo je jutros na severozapadu Pakistana od projektila koje je ispalila američka bespilotna letelica, rekli su pakistanski obaveštajci.
Prema njihovim rečima, pogodjena je kuća i selu Dremala u Južnom Vaziristanu, uporištu plemenskih ekstremista.
Mesto napada je blizu granice sa Severnim Vaziristanom, iz kojeg ekstremisti - talibani, borci Al Kaide i drugi - napadaju američke trupe u susednom Avganistanu.
SAD ne žele da priznaju postojanje tajnog programa CIA za napade bespilotnim letelicama u Pakistanu.
Predsednik SAD Barak Obama je u telefonskom razgovoru rekao predsedniku Rusije Dmitriju Medvedevu da su SAD spremne da podrže pregovore pod ruskim vodstvom radi okončavanja rata u Libiji.
Bela kuća je danas saopštila da je Obama medjutim rekao da će SAD podržati pregovore samo ako vode demokratskom prenosu vlasti i ako se dugogodišnji libijski lider Gadafi Moammar povuče.
Medvedev se pridružio Zapadu u pozivu Gadafiju da se ukloni, a izaslanici iz Kremlja su doputovali u Libiju da bi se sastali sa predstavnicima vlade.
Obama i Medvedev su razgovarali u ponedeljak. Obama je izrazio saučešće zbog pogibije 129 ljudi u nesreći broda u Rusiji.
Dvojica lidera su razgovarala i o Sudanu, Avganistanu i pristupanju Rusije Svetskoj trgovinskoj organizaciji.
Predsednik Južnog Sudana Salva Kir danas je zatražio da njegova zemlja postane članica Ujedinjenih nacija.
Kir je od generalnog sekretara UN Ban Ki Muna zatražio da Savet bezbednosti i Generalna skupština svetske organizacije što je pre moguće razmotre članstvo Južnog Sudana.
Republika Južni Sudan prihvata obaveze sadržane u Povelji UN, naveo je Kir, javlja DPA.
Savet bezbednosti planira usvajanje rezolucije kojom će se predložiti prijem Južnog Sudana u Generalnu skupštinu, čime bi ta novoformirana država postala 193. članica UN.
Južni Sudan je u subotu postao suverena država, odvojivši se od ostatka zemlje i vlade u Kartumu, posle dvadesetogodišnjeg građanskog rata u kojem je na jugu poginulo oko dva miliona ljudi.
Trupe egipatske vojske sukobile su se sa demonstrantima koji su na njih bacali kamenje u gradu Suecu, pošto je masa nezadovoljnika blokirala glavni autoput tražeći brže reforme i pokretanje istraga o zloupotrebama tokom narodnog ustanka u kome je svrgnut predsednik Hosni Mubarak.
Vojska je pucala u vazduh kako bi rasterala demonstrante u Suecu, gradu koji se nalazi uz obalu istoimenog kanala koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta, 130 kilometara istočno od prestonice Kaira.
Demonstranti su blokirali glavni autoput koji spaja Suec sa Hurgadom i Safagom, gradovima na Crvenom moru, što je dovelo do ogromnog saobraćajnog zastoja. Put je kasnije raščisćen i otvoren za saobraćaj, rekao je portparol vojske za državnu novinsku agenciju MENA. I Kairo je već danima pogođen nemirima zbog zahteva da se sprovede brža akcija protiv zvaničnika iz Mubarakove ere, a danas su demonstranti u tom gradu blokirali pristup najvećoj vladinoj zgradi na trgu Tahrir i zapretili da će iz nje izbaciti sve prisutne.
U Egiptu je sve veće nezadovoljstvo jer posle ustanka koji je u februaru doveo do svgnuća Mubaraka nisu sprovedene neophodne reforme.
Demonstranti, takođe, traže pravdu za oko 900 ljudi koje su snage bezbednosti ubile tokom ustanka i brže pokretanje postupaka protiv umešanih.
Oni zatevaju i ostavku ministra unutrašnjih poslova Mansura al Isavija, kao i da vojska, koja upravlja zemljom od Mubarakovog odlaska, obustavi suđenja civilima i oslobodi ili ponovo sudi civilima koji su osuđeni pred vojnim sudovima.
Premijer Esam Šaraf rekao je juče da je naredio otpuštanje svih policijaca umešanih u ubistva demonstranata, ali je je Al Isavi rekao da neće sprovesti premijerovo naređenje i zapretio je ostavkom.
On je prošle nedelje objavio plan da najviše komandire u Ministarstvu unutrašnjih poslova zameni oficirima nižeg ranga, kao deo reforme najomraženije institucije u Egiptu koja je decenijama za vreme Mubarakove vlasti terorisala stanovništvo.
Južni Sudan juče je proslavio prvi dan kao 193. suverena država sveta, posle dugotrajnog pregovaračkog procesa nakon što je, 2005. godine, sklopljen mirovni sporazum sa severnim delom zemlje i okončan višedecenijski sukob, najduži na afričkom kontinentu, u kojem je život izgubilo milion i po ljudi.
Uprkos mirnom razlazu, borci za ljudska prava plaše se reakcije tvrdokornih muslimanskih aktivista sa severa, koji je otkucajem sata u petak u ponoć izgubio tri četvrtine rezervi nafte, žilu kucavicu privrede obeju zemalja.
Posle 38 godina borbi otvoreno je novo poglavlje u istoriji zemlje, sklopljen je mir 2005, a zatim je u januaru ove godine održan referendumu o nezavisnosti. Vlada iz Kartuma u Severnom Sudanu među prvima je priznala novu državu, čime je donekle izglađena podela zemlje koja je do subote bila najveća u Africi. Na slavlje je doputovao i predsednik Sudana Omar al Bašir, protiv koga je Međunarodni krivični sud u Hagu podigao optužnicu za ratne zločine i genocid, i poručio da bivši neprijatelji imaju zajedničke interese i da stoga treba da sačuvaju dobrosusedske odnose.
Zauzvrat Salva Kir, predsednik nove države, ponudio je amnestiju naoružanim grupama koje se bore protiv njegove vlade i obećao da će doneti mir nemirnim graničnim područjima. Analitičari, ipak, strahuju od progona nemuslimana na severu zbog kampanje Bašira, koji smatra da islam treba da bude jedina religija, a arapski jedini zvanični jezik.
Izveštači ukazuju i na mogućnost izbijanja novog građanskog rata ukoliko se ne reše sporna pitanja, pre svega to gde se tačno nalazi granica i kako da se podele sudanski dugovi i prihod od nafte. Iako se ubraja u najnerazvijenije zemlje sveta, gde svako sedmo dete umire pre navršene pete godine, Sudan ima veliko naftno bogatstvo. Analitičari smatraju da će očuvanje stabilnosti, kad splasne praznična euforija, biti veoma teško nakon nedavnih sukoba u Abeji i Južnom Kordofanu, odakle je pobeglo oko 170.000 ljudi.
Južni Kordofan pripada severu i jedina je savezna država bogata naftom koja mu je preostala. Oko 97 odsto godišnjeg prihoda Južnog Sudana potiče od izvoza nafte iz još spornih nalazišta na granici s dosadašnjim neprijateljem. Ranije se nafta ravnopravno delila, ali o tome još ne postoji novi sporazum koji je vrlo bitan za opstanak nove države, pošto „crno zlato“ može da se izvozi samo kroz naftovode koji prolaze preko teritorije severa.
- Ukoliko se ne sklopi novi sporazum, potpuno su realna strahovanja od novog rata - ocenio je Leban Moro, oksfordski đak i profesor na Univerziteta u Džubi. Mandat misije Ujedinjenih nacija u Sudanu (UNMIS), koja ima 10.000 mirovnjaka sa zadatkom da nadziru primirje iz 2005, istekao je u subotu. Savet bezbednosti je u petak glasao za formiranje nove misije za Južni Sudan (UNMISS) od 7.000 ljudi i 900 pripadnika civilne policije. O Južnom Sudanu
Južni Sudan je jedna od najnerazvijenijih zemalja sveta: ima najveću stopu smrtnosti porodilja; 84 odsto žena je nepismeno, većina dece ispod 13 godina ne ide u školu.
- Stanovništvo (procena): između 7,5 i 9,7 miliona -Površina 619.745 kvadratnih kilometara (više od Portugala i Španije zajedno) - Jezici: engleski i arapski su zvanični, džuba arapski i dinka - Religija: hrišćanstvo, animizam, islam - Pre nego šro je prihvaćeno ime nove države Republika Novi Sudan, razmatrani su nazivi poput Azanija, Republika Nil i Republika Kuš - S obzirom na nekoliko stotina jezičkih grupa, Južni Sudan je jedna od lingvistički najraznorodnijih zemalja u Africi - Nacionalna himna, usvojena na raspisanom konkursu, sastoji se od četiri kratke strofe i traje nešto više od jednog minuta - U novije vreme popularni sportovi su fudbal i košarka, ali je rvanje po tradiciji omiljena zabava -Uskoro će u opticaj biti puštena nova valuta: južnosudanska funta - Ne postoji jedno tipično nacionalno jelo; u ishrani dominiraju jela na bazi pasulja, boba, siraka (vrsta žitarice) i kozjeg mesa
Snažan zemljotres jačine 7,3 stepena pogodio je rano jutros severoistočne obale Japana, a vlasti su na kratko izdale upozorenje o opasnosti od cunamija koje je u međuvremenu ukinuto.
Stanovnici obalskih mesta upozoreni su na opasnost od cunamija, dva sata nakon zemljotresa. Za sada nema informacija o eventualnoj šteti koju je izazvao zemljotres.
Epicentar zemljotresa je bio nedaleko od japanskog ostrva Honšu, na dubini od oko desetak kilometara.
Japanske vlasti su u međuvremenu ukinule upozorenje na opasnost od cunamija pošto su nadležne službe javile da nigde nisu zabeleženi visoki talasi koji bi izazvali cunami.
Iz nuklearne centrale u Fukušimi za sada nema informacija o eventualnim posledicama jutrošnjeg potresa. Aerodromi u toj olasti takođe rade normalno.
Japan je 11. marta pogodio katastrofalni zemljotres jačine devet stepeni, što je jedan od najrazornijih potresa ikada zabeležen. Zemljotres je izazvao i ogroman cunami, a prema poslednjim podacima, stradalo je ili nestalo više od 23.000 ljudi.
Vlasti Saudijske Arabije pogubile su danas, odsecanjem glave, trojicu Nigerijaca osuđenih za ubistvo i pljačku svog sunarodnika, saopštilo je saudijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Muhamed Ismail, Abdulkudus Adam i Muhamed Kabir Ali upali su u kuću Omara Muhameda Adama, gde su "pretukli njega i njegovu ženu, vezali ih, a Omara zadavili", navodi se u saopštenju.
Pogubljenje odsecanjem glave, izvršeno u Džedi, je 31. po redu u Saudijskoj Arabiji od početka godine, preneo je Frans pres podatke organizacije za zaštitu ljudskih prava "Amnesti internešenel".
Ova organizacija pozvala je 10. juna Saudijsku Arabiju da prestane da izvršava smrtne kazne, uz napomenu da se broj pogubljenja značajno povećao poslednjih šest nedelja.
Samo u maju, pogubljeno je 15 osoba, tokom 2009. godine 67, a 2008. godine 102.
Ubistvo, silovanje, izdaja, oružana pljačka i krijumčarenje droge se u Saudijskoj Arabiji, prema strogom šerijatskom zakonu, kažnjavaju smrću.
Najmanje 35 ljudi je danas poginulo, a više od 100 povređeno, kada je voz na istoku Indije iskočio iz šina, saopštili su zvaničnici.
Spasilačke ekipe i dalje tragaju za putnicima zarobljenim u prevrnutim vagonima, preneo je AFP.
"Najmanje 35 ljudi je poginulo, a 100 je povređeno i pomoć im se ukazuje na licu mesta i u bolnicama. Još ima putnika zarobljenih u vagonima", rekao je šef lokalne medicinske službe K.N.Džoši.
Novi američki ministar odbrane Leon Paneta doputovao je danas u iznenadnu posetu Iraku gde treba da razgovara sa iračkim zvaničnicima o mogućem produženju boravka američkog kontingenta i posle 2011. kad je predviđen njihov odlazak.
Poslednjih 46.000 američkih vojnika treba da napusti zemlju krajem godine, a Paneta će pokušati da prenese svojim sagovornicima da iračka vlada treba vrlo brzo da odluči da li želi da ti vojnici ostanu i posle tog roka.
Paneta, koji je od Roberta Gejtsa preuzeo ovu funkciju 1. jula posle dve godine na čelu CIA, nije hteo da kaže novinarima da li adminsitracija predsednika Baraka Obame želi ovaj produžetak ili ne.
Američki ministar će sutra razgovarati sa iračkim premijerom Nurijem Al Malikijem i drugim visokim državnim zvaničnicima, Irački predsednik Džalal Talabani danas je rekao da će političke partije dati odgovor o mogućem ostanku trupa "za dve nedelje".
Amerikanci smatraju da će odlazak svih vojnika SAD ostaviti Irak sa velikim prazninama u sposobnosti odbrane vazdušnog prostora i granica, a zabrinuti su i da li su iračke obaveštajne službe u stanju da podrže borbu protiv terorizma.
Tražiti da čak i nekoliko hiljada vojnika ostane duže nosi politički rizik za vođe obe zemlje, navodi agencija AP. Jedna od glavnih tema Obamime predizborne kampanje 2008. bio je izlazak SAD iz Iraka, a za Iračane je dalje prisustvo američkih vojnika nepopularno, ukazuje AP.