Rumunija je juče odložila plan o teritorijalnoj reorganizaciji 41 okruga u osam velikih oblasti čemu se protivila mađarska manjina, pošto je Demokratska unija Mađara (UDMR), inače član vladajuće koalicije, zapretila da će napustiti vladu.
Predlog o prekomponvanje postojećeg 41 okruga u osam velikih oblasti omogućio bi prema rečima predsednika Trajana Baseskua uštedu od 100 miliona evra u budžetu zahvaljujući smanjenju administracije na nivou okruga. Međutim, okruzi u kojima žive manjine, uključujući i mađarsku, time bi se našli unutar većih razvojno-administrativnih jedinica što bi po mišljenu UDMR oslabilo njen uticaj. "Koalicija je odlučila da formira odbor koji će naći formulu koja bi šve zadovoljila, saopštio je Sever Voinesku, potpredsednik Liberalno-demokratske stranke premijera Emila Boka. Vladajuća koalicija liberaldemokrata, UDMR i nezavisnih kandidata ima krhku parlamentarnu većinu i gubljenje podrške mađarske stranke bi izazvalo političku krizu koja bi vladi onemogućila da donese mere štednje.
Kina je blokirala sporazum "Hong Kong erlajns" i koncerna "Erbas" o isporuci deset aviona A380, piše "Fajnenšl tajms" pozivajući se na rukovodstvo evropskog koncerna.
Peking je na ovaj način izrazio svoje neslaganje sa planovima evropske vlade da od 2012. godine pokreme sistem trgovanja kvotama za emisije gasova sa efektom staklene bašte za strane aviokompanije koje koriste evropski vazdušni prostor.
Sklapanje ugovora vrednog 3,8 milijardi dolara trebalo je zvanično da se objavi ubrzo po otvaranju aerokosmičkog aviosalona u francuskom Le Buržeu, ali je uoči toga rukovodstvo Erbasa dobilo informaciju da kineska strana blokira transakciju.
- Iako odustajanje od ugovora neće ozbiljno uticati na zaradu "Erbasa" koji je u Le Buržeu obezbedio ugovore za više od 730 aviona, takav ozbiljan korak može da podstakne i druge zemlje na aktivno protivljenje planovima evropske vlade.
Povlačenje ugovora je jak argument u sporu Kine s evropskom vladom, koja želi da strane aviokompanije koje koriste vazdušni prostor Evrope, primora na plaćanje za emisiju štetnih gasova u atmosferu. Neslaganje sa planovima Brisela ranije je objavila i vlada Sjedinjenih Američkih Država.
Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo i Evropski komesar za klimatske promene Koni Hedegord su stavili do znanja da čak i opasnost od gubitka kineskog tržišta ne može da utiče na odluke evropske vlade. Koni Hedegord je istakla da bi ustupci Kini bili neželjeni presedan i stavili pod sumnju nezavisnost evropske vlade.
Sistem trgovanja kvotama emisije štetnih gasova pokrenut 2005. godine odnosi se na kompanije locirane u Evropi, čije je poslovanje povezano sa značajnim zagađenjem životne sredine. Odluka da će aviokompanije od 2012. takođe plaćati za zagađenje doneta je još pre nekoliko godina.
Pretres u Evropskom sudu povodom tužbe američkih aviokompanija, koje osporavaju zakonitost te odluke zakazan je za 5. juli 2011.
Danska je ponovo uvela graničnu kontrolu, uz populističko opravdanje kontrole kriminala. Ovim potezom, zemlja koja je nekad bila uzor demokratije, tolerancije i socijalne pravde, stala je na čelo Evrope po strahu i ksenofobiji.
Bliski politički saradnik britanskog premijera Dejvida Kamerona Kristofer Šejl pronađen je mrtav u kabini javnog toaleta u bekstejdž oblasti muzičkog festivala u Glastonberiju.
Njegovo beživotno telo otkriveno je juče ujutru. Uzrok smrti još nije poznat, iako su organizatori festivala na konferenciji za štampu saopštili da je najverovatnije u pitanju samoubistvo.
Istog dana, „Mejl on sandej” je objavio članak u kom se razotkriva sadržaj programskog dokumenta koji je Šejl napisao i u kome je osuo paljbu po Konzervativnoj stranci. Šejl konstatuje da je stranka „tokom godina postala neprijatna, proždrljiva, gruba, grabljiva” i da joj ljudi ne pristupaju jer „misle da ćemo od njih prositi i krasti, i potpuno su u pravu“, a zatim iznosi svoje predloge za poboljšanje imidža i kreativnije prikupljanje novčanih sredstava.
Na vest o njegovoj smrti britanski premijer je objavio saopštenje u kome se kaže da je duboko pogođen gubitkom čoveka koji mu je bio veliki prijatelj i oslonac u političkom radu tokom protekle decenije.
Britanski naučnici su sinoć saopštili da su otkrili način na koji jedna vrsta lekova za rak dojke, koje tamošnji mediji nazivaju “čudesnim lekom”, može da se učini efikasnim i u borbi protiv drugih vrsta kancera. U pitanju su lekovi poznati kao PARP inhibitori, koji utiču na mehanizam kojim se ćelije tumora oporavljaju od oštećenja.
Prema tvrđenju naučnika iz Njukastla, ovo otkriće bi moglo da dovede do proizvodnje čitave porodice novih lekova koji dovode do smanjivanja mnogih, a možda čak i svih tipova malignih tumora, dok bi neprijatne nuspojave ove vrste medikamanata, kao što su umor i mučnina, bile svedene na minimum.
Prema dosadašnjim saznanjima, PARP inhibitori deluju pre svega na nasledne oblike raka dojke, ali i na rak jajnika, prostate i pankreasa, i to tako što koriste njihovu “ahilovu petu”, nedostatak u genu nazvanom BRCA1, koji ograničava sposobnost čelija da poprave oštećenje svoje DNK.
Normalne ćelije imaju dva načina da se oporave od oštećenja, dok ćelije raka sa ovim defektnim genomimaju samo jedan, a PARP inhibitori im i taj jedan preostali put blokiraju, zbog čega maligne ćelije počinju da odumiru. Pored toga, ova vrsta lekova deluje direktno na tumor i ubija ga ne oštećujući okolno tkivo izdrave ćelije, te stoga ima nesumnjive prednosti u odnosu na uobičajene metode lečenja raka zračenjem i hemoterapijom.
U Pnom Penu danas je zvanično počelo dugo očekivano suđenje četvorici preživelih visokih zvaničnika Crvenih Kmera, više od tri decenije nakon što je svrgnut zloglasni režim Pol Pota.
Sudski proces počinje pred sudom čije je formiranje trajalo 10 godina uz podršku Ujedinjenih nacija i 100 miliona dolara pomoći. Pred sudom će se pojaviti ideolog režima i desna ruka Pol Pota Nuon Čea, tadašnji ministar inostranih poslova Jeng Sari, predsednik Demokratske Kampučije Kije Sampan i ministarka za socijalna pitanja Jeng Tirit. Svi su optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti i za genocid.
Oni će morati pred sudom da odgovaraju za smrt oko dva miliona ljudi, odnosno jedne četvrtine stanovništva tadašnje Kambodže, koliko ih je tokom režima Pol Pota stradalo u periodu od 1975. do 1979. godine od gladi, siromaštva, medicinske nebrige, ali i sistematskog ubijanja koje je režim sprovodio nad "neprijatjskim elementima".
Preliminarna saslušanja su planirana do četvrtka, a zatim sledi pauza od nekoliko sedmica. Analitičari procenjuju da bi suđenje moglo da traje godinama.
Prošle godine isti sud je osudio Kaing Guek Eava, zvanog Duč, bivšeg upravnika tajnog zatvora Crvenih Kmera, na 35 godina robije proglasivši ga krivim za ratne zločine i smrt 16.000 ljudi. To je prva presuda izrečena jednom visokom pripadniku režima Pol Pota.
Dvojica španskih vojnika su poginula, a trojica njih su povređeni kada su oklopnim vozilom naleteli na eksplozivnu napravu u avganistanskoj provinciji Badgis, saopštilo je špansko Ministarstvo odbrane.
Nesreća se dogodila 20 kilometara severno od grada Kalai Nau, na severozapadu zemlje, dok su vojnici bili u patroli, navedeno je u saopštenju, preneo je AFP. Povređeni vojnici prebačeni su helikopterom u bolnicu u selu Bala Murgab, sa prelomima kostiju i modricama.
Španija ima oko 1.500 vojnika koji služe u okviru Međunarodnih snaga za bezbednosnu pomoć (ISAF).
U Avganistanu se trenutno nalazi oko 130.000 stranih vojnika koji se, pod komandom NATO-a, bore da suzbiju deceniju dugu pobunu talibana u zemlji.
Američki predsednik Barak Obama najavio je nedavno da će povlačenje američkih vojnika, kojih u Avganistanu ima oko 100.000, početi sledećeg meseca i da će njihov broj biti umanjen za trećinu do sledećeg leta.
Povlačenje će biti izvođeno u skladu sa ranijim planom da do kraja 2014. godine odgovornost za stabilnost u zemlji bude potpuno prebačena na avganistanske trupe.
Arid Uka (21), Albanac iz Kosovske Mitrovice, koji je 2. marta ove godine na aerodromu u Frankfurtu ubio dvojicu američkih vojnika, a dvoje ranio, naći će se ove nedelje pred sudom, pošto je američko državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv njega. Uka je optužen da je pucao na autobus u kojem su se nalazili američki vojnici, usmrtivši pritom dvojicu i ranivši još dvojicu pripadnika američke vojske.