Itаlijаnski premijer Silvio Berluskoni rekаo je dа se neće ponovo kаndidovаti po isteku mаndаtа 2013. godine i potvrdio dа je nominovаo ministrа prаvosuđа Anđelinа Alfаnа zа nаslednikа nа funkciji šefа Vlаde.
Berluskoni (74), koji se suočаvа sа optužbаmа zа korupciju i plаćаnje sekusаlnih uslugа mаloletnoj prostitutki, ponovio je u intervjuu listu "Republikа" dа nаmerаvа dа se povuče sа funkcije.
- Neću se ponovo kаndidovаti. Kаndidаt zа premijerа desnog centrа biće Alfаno. Dа mogu, sаdа bih otišаo sа funkcije- rekаo je Berluskoni.
Itаlijаnski premijer i rаnije iznosio slične komentаre i već je imenovаo 40-godišnjeg Alfаnа, koji je nešto rаnije imenovаn zа generаlnog sekretаrа vlаdаjuće strаnke "Nаrod slobode".
Berluskoni je nаglаsio dа će voditi kаmpаnju i pomаgаti Alfаnu, te dа će delovаti kаo "pаtron". On kаže dа će pokušаti dа uspostаvi "Evropsku nаrodnu strаnku" (EPP) u Itаliji, аli dа sа 77 godinа životа ne može dа obаvljа dužnost šefа Vlаde.
On je odbаcio bilo kаkvu mogućnost dа se kаndiduje zа predsednikа Itаlije izrаžаvаjući uverenje dа bi tu funkciju trebаo dа obаvljа Đаni Letа, koji je šef njegove kаncelаrije i jedаn od nаjpouzdаnijih sаrаdnikа.
Švedski hirurzi izveli su prvo presađivanje jednog sintetičkog organa u svetu.
Reč je o veštačkoj traheji - identičnoj kopiji pacijentovog dušnika koju su napravili naučnici Univerzitetskog koledža u Londonu i koja je zatim obložena matičnim ćelijama pacijenta.
Bitna karakteristika ove metode je to što donor nije potreban i što ne postoji opasnost od odbacivanja presađenog organa.
Još jedna prednost ove metode je i to što se veštački dušnik može napraviti za svega nekoliko dana.
Veštački organ presađen je 36-godišnjem pacijentu iz Afrike koji boluje od raka traheje. On je operisan pre mesec dana i sada se uspešno oporavlja.
Prvom operacijom ove vrste u svetu, koja je trajala 12 sati i izvedena je u bolnici Univerziteta Karolinska, rukovodio je Profesor Paolo Makjarini iz Španije.
Evropski džinovski proizvođač aviona "Erbas" isporučio je više letelica i dobio više porudžbina u prvoj polovini ove godine nego u istom periodu prošle , zadržavši vođstvo u odnosu na glavnog konkurenta, američku kompaniju "Boing."
"Erbas", koji proizvodi više komeracijalnih aviona svake godine od 2003, saopštio je da je do juna predao 258 poručenih aviona. To je osam puta više nego što je kompanija sa sedištem u Tuluzu, u Francuskoj, isporučila za šest meseci 2010.
"Boing" je u sedištu kompanije u Čikagu objavio da je isporučio 222 aviona u tom periodu, isto kao i minule godine, prenele su agencije.
"Erbas" je obezbedio 640 novih porudžbina u prvoj polovini godine, ne računajući 137 otkaza. Neto porudžbine "Boinga" pale su na 171, sa 177 u prošloj godini, nakon što su prevoznici "Etihad ervejz", "Er Pacifik" i "Golf er" otkazali ugovore za 20 aviona tipa "787 drimlajner."
Oba proizvođača aviona objavila su povećanje proizvodnje aviona ove godine.
"Erbas" je povećao porudžbine posle decembarske odluke da ponudi model A320 neo, novu verziju popularnog uskotrupnog aviona sa unapređenim motorima, koji bi trebalo da se nađe u saobraćaju u 2015. godini.
"Boing" još nije odlučio da li će nastaviti sa sličnim promenama njegovog najbolje prodavanog aviona 737 ili će razvijati kompletno novi avion do kraja ove decenije. Američka kompanija prošle godine najavila je da će pokušati da povrati poziciju najvećeg proizvođača aviona na svetu od evropskog rivala ove godine, kada njegovi novi avioni "787 drimlajner" i džambo model "b747-8", posle dužeg odlaganja, budu uključeni u saobraćaj. Oba aviona počeće da se isporučuju prvim kupcima do septembra.
"Boing" očekuje da ove godine isporuči između 485 do 500 aviona, u odnosu na 462 prošle godine. U drugom tromesečju 2011 kompanija je ispoučila 118 letelica, četiri više nego lane. Isporuke su u tom periodu povehane 3,4 odsto. Među prodatim avionima nalaze se i modeli 787 i 747-8 čija je isporuka dugo odlagana zbog problema u proizvodnji, kao i vojni avioni tipa F/A-18 i EA-18G i novi helikopteri "činok."
Otac američkog predsednika Obame nameravao je da ga da na usvajanje, otkrivaju nova dokumenta. Kada je njegova 18-godišnja supruga En Danam bila u petom mesecu trudnoće, Obama stariji saopštio je imigracionim vlastima da planiraju da daju dete Vojsci spasa.
U to vreme, Obamin otac je studirao na Univerzitetu Havaja i bio je pod istragom imigracionih organa zbog sumnje da je imao više žena i već je dobio opomenu zato što je “živeo kao plejboj”.
Vest stiže samo nekoliko meseci nakon što je predsednik Barak Obama objavio svoju krštenicu da bi dokazao da je Amerikanac.
U intervjuu prilikom obnavljanja vize 1961. godine Obamin otac, tada 24-godišnjak, tvrdio je da se razveo od svoje žene u Keniji pre nego što je sklopio brak sa En Danam, koja je tada bila u drugom stanju. Iz beleški sa tog razgovora saznaje se da je Obamin otac rekao službenicima imigracionog odseka da su on i njegova supruga već odlučili da će svoje nerođeno dete dati na usvajanje. U dokumentu se navodi da par ne živi zajedno iako su venčani i da En Danam pregovara sa Vojskom spasa o usvajanju.
Istorija je pokazala da su ipak zadržali dete, ali najnovije otkriće daje uvid u odnose predsednika Obame sa ocem, koji ga je jedva viđao u periodu njegovog odrastanja.
Kao 18-godišnja studentikanja udata za crnca u Americi 60-tih godina, vrlo je lako moguće da je En Danam bila izložena pritiscima da da dete na usvajanje.
To bi svakako bilo privlačno rešenje za njegovog oca. Iako je tvrdio da se razveo, još je bio u braku sa svojom prvom ženom, sa kojom je imao dvoje dece i koju je morao finansijski da pomaže.
Čarls Pejn, ujak En Danam, međutim, tvrdi da nikada nije čuo da se pominje usvajanje. “En je znala šta je uradila, da je to njeno dete i da će se brinuti o njemu”, kaže on.
Samo dve godine nakon što je Barak Obama rođen, njegov otac je napustio porodicu na Havajima i odselio se u Harvard, gde se oženio po treći put.
Predsednik medijske korporacije „News International” internešenel” Rupert Mardok odlučio je da obustavi izdavanje tabloida „News of the World” posle otkrića da je ovaj list prisluškivao privatne telefone da bi došao do informacija. U poslednjih nekoliko dana pojavile su se tvrdnje da je tabloid odobrio hakerske upade u mobilne telefone ubijene učenice Mili Dauler i porodice žrtava bombaških napada u Londonu 7. jula 2005. godine. Mardok je u poruci zaposlenima rekao da su dobre stvari koje je tabloid radio „ukaljane lošim postupcima”. „Ukoliko su nedavne optužbe tačne, to je nečovečno i ne može da bude deo naše kompanije”, rekao je Mardok.
On je dodao da će njegova kompanija u potpunosti sarađivati sa dve odvojene policijske istrage koje su u toku.
Britanski parlament održao je vanrednu sednicu o ovoj aferi, a velike svetske kompanije počele su da povlače svoje oglase iz tabloida posle izbijanja skandala. Mardok je saopštio da će prihod od prodaje poslednjeg izdanja ovog tabloida otići u dobrotvorne svrhe. U vikend izdanju neće biti reklama, a taj prostor biće ustupljen humanitarnim organizacijama.
„News of the World” su najprodavaniji britanski list, a objavljuju se već 168 godina. U aprilu ove godine prosečan tiraž je bio 2.606.937 primeraka.
Snažan zemljotres potresao je večeras Korziku a osetio se i na jugu Francuske, ali nije izazvao nikavu štetu, saopštile su spasilačke službe.
Zemljotres jačine 5,2 stepena po Rihteru potresao je Korziku u 21.21. Epicentar je bio 95 kilometara zapadno od Ajačia, u Mediteranskom moru, naveo je lokalni spasilački centar.
Zemljotres nije izazvao štete niti je iko povređen, navode u korzikanskim službama spasavanja, uz podatak da su tokom večeri primili 1.200 telefonskih poziva.
Potres se osetio i u južnom francuskom gradu Marsej, čija predgrađa na obali su najviše pogođena. Stotinu građana zvalo je spasioce-vatrogasce i ni tu nisu zabeležene materijalna šteta ili žrtve.
Poslаnici u аmeričkom Predstаvničkom domu glаsаli su protiv dа Pentаgon nаoružаvа, obučаvа ili pružа sаvete libijskim pobunjenicimа.
Donji dom аmeričkog Kongresа glаsаo je protiv odobrenjа finаnsijа zа direktnu pomoć pobunjenicimа, dok je odbijen prijedlog okončаnjа učešćа SAD u udаrimа iz vаzduhа predvođenim NATO.
Anаlitičаri nаvode dа u Kongresu postoji snаžаn otpor аmeričkom učešću u sukobu u Libiji.
Poslаnici su sа 225 glаsovа "zа" i 201 "protiv" odbаcili priedlog zа pružаnje pomoći pobunjenicimа u borbi zа svrgаvаnje libijskog liderа Muаmerа Gаdаfijа.
Dа bi ovа merа bilа usvojenа potrebno je dа bude odobrenа i u Senаtu, nаkon čegа ide nа potpis predsedniku Bаrаku Obаmi.
Grčka je relativno mala zemlja, ali je tokom prošle godine prouzrokovala vrlo velike potrese u Evropi. Opterećena je visokim državnim dugom koji bi je mogao dovesti u situaciju da ne može da izmiruje svoje obaveze (što bi evropski bankarski sistem oteralo u sunovrat).
Posle razgovora sa braniocima bivšeg šefa Međunarodnog monetarnog fonda Dominika Stros-Kana, njujorški tužioci su izjavili da još nisu donete odluke u ovom slučaju i da će nastaviti istragu.
- Istražni postupak se nastavlja i nikakve odluke još nisu donete - navela je portparolka kancelarije državnog tužioca za distrikt Menhetn u saopštenju koje prenosi Rojters.
Stros-Kan je uhapšen 14. maja na njujorškom aerodromu, 10 minuta pre poletanja aviona za Pariz, i protiv njega je podignuta optužnica za seksualni napad na hotelsku sobaricu.
Advokati sobarice njujorškog hotela, koja je optužila bivšeg šefa Međunarodnog monetarnog fonda Dominika Stros-Kana za seksualni napad, zatražili su specijalnog tužioca koji bi nastavio da vodi ovaj slučaj, ali je okružno tužilaštvo u Njujorku taj zahtev odbacilo kao neosnovan.
Advokati sobarice hotela “Sofitel” uložili su ovaj zahtev, optužujući Okružno tužilaštvo u Njujorku za obelodanjivanje informacija i potencijalni sukob interesa. Portparolka okružnog tužioca Sajrusa Vensa uzvratila je na ove optužbe saopštenjem, koje je elektronskom poštom poslato agenciji Frans pres, ističući da je ovakav zahtev “potpuno bez osnova”.
Sukob između onih koji vode slučaj protiv Stros-Kana i advokata sobarice koja ga optužuje izbio je nekoliko dana pošto je tužilaštvo reklo da sumnja u kredibilitet žrtve što je dovelo do situacije da se slučaj nalazi na ivici kolapsa.
Sobarica hotela “Sofitel”, koja je azilantkinja iz Gvineje, tokom istrage je menjala iskaz, a otkriveno je i da je prilikom podnošenja zahteva za azil lagala da je bila silovana u svojoj zemlji.
“Njujork tajms” piše da je tema razgovora bila da li da taj slučaj razreše tako što bi tužilac odustao od tužbe, ili tako što bi Stros-Kanu ponudio nagodbu. Taj dnevnik navodi, pozivajući se na neimenovane izvore, da tužilac nije još doneo odluku o tome, i da se istraga nastavlja.
Sud je na osnovu otkrića u istrazi u petak ukinuo restriktivne uslove kućnog pritvora na koji je Stros-Kan pristao da bi izašao iz zatvora, i vratio mu milionsku kauciju.
Iako je tužilac tada rekao da ne povlači optužnicu, američki mediji pišu da je to vrlo izgledno, pošto bi posle tih otkrića bilo teško bilo koju porotu uveriti u istinitost njene verzije događaja.
Stros-Kanovi branioci su nagovestili da će on odbiti svaku ponudu nagodbe, osim ako tužilac ne dođe do nekih čvrstih dokaza koji ga terete. Oni su ranije najavljivali da na sudu neće negirati da je bilo seksualnog kontakta, ali će insistirati da je do toga došlo uz uzajamnu saglasnost.