Za razliku od navijačkih grupa, u slučaju ultradesničarskih organizacija, bar na prvi pogled deluje teško ustanoviti delovanje "usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka. Lideri ovih organizacija gotovo nikada ne pozivaju otvoreno na nasilje, u javnim nastupima nikada eksplicitno neće reći na šta tačno misle kada, na primer, učesnicima Parade ponosa poručuju: "Čekamo vas" ili "Gotova je"
„Ovo što sada imamo je jedan posebno hibridni sistem. Umesto da ukinu sve liberalne zakone i time se obeleže kao reakcionari, oni ih i dalje formalno ostavljaju u važnosti. Uspeli su posebnom organizacijom vladavine da od tih slobodoumnih zakona naprave jednu žalosnu sprdnju. Formalno, taj režim je vrlo slobodouman. Stvarno, on je negacija slobode.“ Ovo je citat iz teksta objavljenog u srpskoj štampi leta gospodnjeg 1907, u zlatno doba srpske demokratije.
Snažan zeljotres pogodio je sinoć centralnu Srbiju, a najteže je prošla okolina grada Kraljeva, gdje je poginuo jedan stariji bračni par, a oko 100 ljudi je lakše povrijeđeno.
Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor pridružiće se u četvrtak predsjednicima Ivi Josipoviću i Borisu Tadiću u Vukovaru. Iako se još u ponedjeljak poslijepodne govorilo samo o susretu i programu dvojice predsjednika, jučer ujutro, nakon sastanka Kosor – Josipović na Pantovčaku, priča je dobila novu dimenziju.
Robert Matanić osuđen je na 33 godine, njegov bratić Luka Matanić na 16, Amir Mafalani također na 16, Željko Milovanović na 40, Bojan Gudurić na 30, a Slobodan Đurović na 15 godina iza rešetaka
Gledam one u Saboru, oporba želi da ode Vlada. Sate i sate otvaraju usta hrvatski muži i hrvatske žene, mi smo ih izabrali. Vladajući govore da nam je dobro i neka nam je, oporba zna da je Hrvatska na rubu provalije, treba samo koraknuti.
Dva događaja, dva trenutka iz novije istorije Srbije upređivana su, i danas se ponekad upoređuju, sa događajima u Istočnoj Evropi koji su doveli do pada Berlinskog zida, i zatim do ujedinjenja Nemačke. Jedan od njih su masovni mitinzi koji su od sredine 1988. do kraja 1989. bili održani u Srbiji i Crnoj Gori. Poznati pod imenom „događanje naroda“, ovi mitinzi su Miloševiću poslužili da se obračuna sa protivnicima u Komunističkoj partiji Srbije, čiji je on bio šef, i da se nametne kao vođa srpskog naroda. Drugi istorijski događaj koji se poredi sa rušenjem Berlinskog zida je 5. oktobar 2000. godine, takozvana „petooktobarska revolucija“, čija je 10. godišnjica obeležena ovih dana. Za naše prijatelje iz Nemačke, koji možda ne znaju, reći ću da su to bile demonstracije naroda na ulicama Beograda, zbog pokušaja Miloševića da ospori rezultat predsedničkih izbora koji su održani nekoliko dana pre toga, a na kojima je pobedio kandidat opozicije Vojislav Koštunica. Te demonstracije od 5. oktobra završile su se odlaskom Miloševića s vlasti.
Božidar Đelić kaže da će Srbija na pitanja iz upitnika Evropske komisije- o granici, teritoriji i broju stanovnika, odgovoriti računajući da je Kosovo njen deo.
Jugoslavija se raspala kao politička činjenica, ali ona u kulturnom smislu još uvijek živi. To pokazuje, jednako kao i brojne lične istorije, da je ubijanje jugoslovenskog identiteta zapravo bio jalov posao.