Udruženje novinara Srbije, koje je tokom ratnih devedestih okupljalo neka od imena koja su u velikoj meri, medijski kreirala politiku Miloševićevog režima, predložilo je da pojedine ulice dobiju imena novinara čija ubistva već godinama nisu rasvetljena, a počinioci kažnjeni. Ova ideja, međutim, ponovo je pokrenula niz drugih pitanja i nerazrešenih odnosa između dve najveće novinarske organizacije u Srbiji.
Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju kojom najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici jula 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, izražavajući saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da se spreči ova tragedija.
Kad ne bismo u slučaju netom objavljene sms-prepiske stare gotovo dvije godine, između danas pokojnog Ive Pukanića i, redom, Mladena Bajića, Ninoslava Pavića, Ivana Šukera, Božidara Kalmete i nekolicine drugih, dakle, kad ne bismo tu imali posla s društvom smještenim na najvišim katovima i s pojedincima koji u očima smrtnika malne hodaju po vodi, mogli bismo započeti ovaj neveseli osvrt figurom kako nas je proteklog tjedna s dna medijske, političke i obavještajne kible zapahnula smradna naplavina, ili da nas je podzemlje s istim cehovskim porijeklom častilo svojim arhivskim blagom.
Skupština Srbije usvojila je u sredu, nekoliko minuta iza ponoći, Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici u julu 1995. godine u kojem je ubijeno 8.000 Bošnjaka.
U periodu od 1991. do 1996. u urbanim područjima Hrvatske, na osnovu pravosnažnih sudskih presuda, bez stanarskog prava ostalo je, prema procjenama međunarodnih organizacija, oko 24 hiljade nosilaca.
Još se ne zna ima li vladajuća koalicija većinu * Koalicija oko SPS nastavila da uslovljava, LDP i Bošnjaci traže reč genocid * SNS odlučuje danas, DSS i SRS oštro protiv * Bolje išta nego ništa, stav LSV
Reakcije u Srbiji na opatijski izlet bile su povoljne - nije bilo Kosova čak ni u naznaci; to je većini bilo dovoljno. Ivo Josipović u Beogradu uživa poštovanje zasluženo odmjerenošću, razboritošću i blagim, nesvadljivim karakterom. Odjednom ni donedavno sasvim dovoljna okolnost da je Hrvat više ne vrijedi kao argument
Više javno tužilaštvo u Beogradu odustalo je 17. marta od optužnice protiv generala Vladimira Trifunovića i još četvorice oficira Jugoslovenske narodne armije, koje je Vojno tužilaštvo teretilo za podrivanje vojne i odbrambene moći zemlje – vest je koju je Trifunović čekao punih 18 godina.