Radimir Čačić, prvi potpredsjednik hrvatske vlade, došao je jutros na županijski sud u mađarskom Kapošvaru gdje mu se sudi za izazivanje prometne nesreće u kojoj su u siječnju 2010. poginule dvije osobe.
Europski parlament opovrgnuo je za tportal tvrdnju Danijela Srba, predsjednika HSP-a, da je to predstavničko tijelo građana Europske unije financiralo tiskanje letaka 'Želite li da Hrvatska završi kao Grčka?' koje je stranka uoči referenduma dijelila diljem Hrvatske
Vlada Zorana Milanovića ima svog Domagoja Miloševića: najraskošniju imovinsku karticu u novoj vladajućoj garnituri i ovaj je put prijavio potpredsjednik, i to prvi, Radimir Čačić. Iako nema trinaest stanova, nego tek dva, tu su i četiri kuće, nekoliko građevinskih terena, livade, šume... Nekretnine bračnog para Čačić vrijede devet milijuna kuna, pokretnine milijun, uštedjeli su 2,6 milijuna kuna, u dionice i fondove uložili su devet milijuna kuna, a udjeli u njihovim tvrtkama procijenjeni su na osam milijuna kuna. Sa svojom (i supruginom) 29,6 milijuna kuna vrijednom imovinom jedini se može mjeriti s Kosoričinim potpredsjednikom
Predsednik Skupštine Vojvodine Šandor Egereši ocenio je da će Novosadska racija zauvek biti podsetnik na tragično vreme u domaćoj istoriji i stradanje nevinih.
Srbija je na četvrtom mestu u Evropi po potrošnji alkoholnih pića, a čak svaki šesti punoletni stanovnik naše zemlje je alkoholičar. U Srbiji se, uprkos zastrašujućim podacima, ovom ozbiljnom socio-ekonomskom problemu decenijama ne poklanja potrebna pažnja.
Srbija je u ponedeljak zvanično podnela kandidaturu šefa diplomatije Vuka Jeremića za predsednika Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Ova funkcija je najviša i jedna od najuticajnijih pozicija u sistemu najmoćnije svetske organizacije.
Kako ćemo zastupati zemlju u inozemstvu ako ne budemo imali za kravatu i odijelo – tako je bivši predsjednik Stipe Mesić komentirao ukidanje povlaštenih političkih mirovina koje na koncu neće mimoići ni šefa države. Zaista, bilo bi loše da Hrvatska svoje bivše lidere potjera u siromaštvo, kakvom je inače izložena većina umirovljeničke populacije.
Iako je jučerašnji referendum bio tek drugi u hrvatskoj povijesti te se na njemu odlučivalo o sudbini države, odaziv je, priznaju mnogi, bio teško razočaranje. Od oko 4,5 milijuna birača, na referendum je izašlo tek 43,5 posto. Što je razlog takvom odazivu, koji se može svrstati među najniže od svih zemalja koje su referendumom odlučivale o ulasku u EU, pokušali su odgonetnuti politički analitičari