Kao već tradicionalni gost Subverziv film festivala, u sklopu međunarodne konferencije “Kolaps neoliberalizma i ideja socijalizma danas”, Slavoj Žižek ovih je dana ponovo posjetio Zagreb. Pred punim kinom “Europa” održao je predavanje “Zašto trebamo napustiti svaku nostalgiju za jugoslavenskim socijalističkim samoupravljanjem”. Naravno, naslov je trik: ne trebamo napustiti baš svaku nostalgiju, već uvidjeti što je pošlo krivo s tom velikom idejom. Nostalgiju za samoupravljanjem jugoslavenskog podneblja valja napustiti upravo zato kako bismo je ostvarili na pravi način, tj. umjesto gledanja u prošlost valja gledati u budućnost, i tu je, dakako, od presudnog značaja pozivanje na Beketa: “Pokušajte iznova. Pogriješite iznova. Pogriješite bolje.”
Bio sam jedan od mnogih koji su protestvovali povodom namere moskovskih vlasti da 9. maja Moskvu ukrase portretima Vrhovnog manijaka. Sada, kada je postalo jasno da ih na ovogodišnjoj proslavi praznika neće biti, može se reći da bi, sa istorijske tačke gledišta, pojava portreta „našeg Čikatila“ na ulicama Moskve bila apsolutno pravedna. I to ne samo zbog pozamašnog spiska dužnosti na kojima je Staljin bio imenovan kao Vrhovni. I „Dedica Kalinjin“ i „maršal Vorošilov“, zauzimali su važne položaje, mada ih je, naravno, s Glavnim teško porediti.
Početak 16. vijeka. Oblaci su se kovitlali nad Andaluzijom sluteći veliko nevrijeme. Tri broda u luci Palos su spremno čekala da isplove, i pored oluje koja je bila sve bliža. Tri broda, Kasandra, Esmeralda i Rosalinda, spremala su se za put ka novootkrivenoj, obećanoj zemlji. Konji su, nervozni i oznojeni od sparine, rzali, dok su ih konkvistadori, zveckajući oklopima, vukli na palubu. Po prvi put vidjevši okean, konkvistadorima iz brdovitih Kastilje i Ekstramadure, nestajala je boja iz lica, kao što je i zobena kaša sa ovčetinom iz njihovih želudaca, preko palube nestajala u sivom okeanu. Nadajući se da će ih oluja mimoići, digoše sidra i isploviše. Ispraćene molitvom i prvim kapima kiše na šljemovima i čelima, oluja ih je zahvatila isti dan i bjesnila je pet dana bez prestanka, razdvojivši Kasandru od druga dva broda.
Fotografija Newtona i komad drveta putuju u svemir Astronauti planiraju tokom sljedeće NASA-ine misije u svemir sa sobom ponijeti i komad drveta jabuke zahvaljujući kojoj je Isaac Newton uspostavio svoju teoriju gravitacije. Uzorak je upravo sa onog drveta s kojeg je pala jabuka zahvaljujući kojoj je Newton shvatio gravitacijsku silu.
Postoji jedna misao koju slovenački filozof i teoretičar Dušan Pirjevec-Ahac (1921-1977) u većini svojih napisa dotiče, vraćajući joj se uvijek iznova da bi je osvijetlio u njenim najizrazitijim pojavnim oblicima. Imamo utisak da ga je misao o nenadmašivosti smrti stalno progonila, ne dopuštajući mu da, bar ponekad, probije kružnicu njena zračenja. Vraćajući joj se, Pirjevec se u stvari vraćao sebi, svojoj vlastitoj duhovnoj supstanciji.
Baš kao što se u alkoholičarskoj uspješnici Željka Bebeka ''Pijem da zaboravim'' prepoznao veliki broj ljubitelja narodnjaka, sklonih birtijama i alkoholu, u ovoj bi se parafrazi mogao prepoznati znatan broj mladih ljudi, posebno djevojaka, koji pate od jednog od poremećaja hranjenja. U Velikoj Britaniji je broj oboljelih već odavno premašio milijun, a kako su ovi prostori poznati po revnom preuzimanju negativnih zapadnjačkih fenomena, prognoza je loša. Preciznije- grozna!
Grozničavo sam iščekivao datum premijere novog filma o ovom junaku, naročito zbog toga što mi je prvi deo o Iron Man-u bio jedan od najzanimljivijih filmova na Marvel teme.
Šezdesetosmaška revolucija je čitavo vrjeme postojanja bivše SFRJ ostala tabu tema. Nakon raspada ili dissolucije SFRJ za ovu temu nije bilo vremena. Imali smo "preča" i "važnija" posla; da umjesto u mirnu tranziciju krenemo u bratoubilački obračun-nacional-šovinističku kontrarevoluciju za uspostavljanje "etničkih granica"! Sadašnja omladina o tom slavnom periodu svjetske, studentske istorije malo ili nimalo zna. Osim usmene istorije, mitova i legendi, ni vremešni šezdesetosmaši ne znaju više.