Zemlja Voda Katalog je umjetnička inicijativa za podizanje svijesti, jačanje razumijevanja, uvažavanja i poštovanja za vodu – ljudi koji žive u izobilju i onih u potrebi. To je i stimulans umjetničkim i naučnim zajednicama za postavku izložbi i pripremu publikacija o radovima iz kataloga, praveći utjecaj na široku javnost, istovremeno igrajući značajnu ulogu u obrazovnom sistemu.
Na izložbi u Beču predstavljena su djela umjetnika Mladena Miljanovića, Edina Numankadića, Vese Sovilja, Ive Simičić i Radenka Milaka. Izložba predstavlja pregled savremene umjetnosti u Bosni i Hercegovini, a njihovi radovi tematiziraju specifičnu političku i društvenu situaciju.
Od svoje prve pojave na globalnoj muzičkoj sceni, M.I.A. je zaintrigirala publiku i svrstala se u najtraženije mlade izvođače, a ove godine, i slobodno možemo reći, kad je najpotrebnije, ima priliku da glavnu festivalsku binu pomjera sa svojim prepoznatljivo eksperimentalnim dens i hip hop ritmovima i melodijama.
Ode li na doboš Avala film, odmah će se kao lešinari pojaviti novokomponovani bogataši, možda među njima bude i onih koji mu sada duguju novac, da bi za male pare došli do zemljišta, na kome mogu da naprave stambene zgrade i zgrnu veliko bogatstvo.
Tanja Stupar Trifunović, organizator kulturnog programa u NUB RS istakla je da i pored prostorne daljine mi ovih dana Japan osjećamo bliskim i istovreno smo zadivljeni hrabrošću sa kojom se stanovnici ove zemlje nose sa nedaćama koje su ih zatekle.
Ovacije koje doživljavaju naši Glembajevi, izvođeni usred Beograda na krležijanskom hrvatskom jeziku, kao i intonacije koje je predstava izazvala na prostoru bivše Jugoslavije, pokazuje da nam je svima postalo tijesno u ovim malim sredinama u kojima živimo.
Publici je predstavljeno 127 filmova iz 30 zemalja. Na Festivalu su se okupili različiti autori i filmovi najrazličitijih koprodukcija. Jedna je autorica Talijanka bosanskih korijena, jedan je film koprodukcija između Srbije, Slovenije i SAD-a, drugi između Češke, Francuske i Velike Britanije, treći između Rumunjske, Francuske i Mađarske...
U formi pletenice Murakami konstruiše priču obogaćenu naučno-fantastičnim ukrasima u čijoj su biti dva autorova opsesivna motiva – traganje za vlastitim putem i punijim identitetom i bijeg od često i izabrane usamljenosti.
U srpskim selima sve je manje devojaka jer odlaze da se udaju u gradu, a u još siromašnijoj Albaniji je sve manje muškaraca, jer odlaze u inostranstvo u potrazi za poslom. Bilo bi logično da se srpski muškarci žene albanskim devojkama, ali to nije tako jednostavno kao što deluje na prvi pogled. Posebno za Zorana Jankovića iz sela Zabrđe.