Kultura i zabava

Sposobnost rediteljke Selme Spahić pokazala se i u tome što je uspela da usmeri ove ispovesti tako da se izbegnu banalnosti i klišei, da se zaborave predrasude. Kroz takve ispovesti istorija dobija svoje tragično ljudsko lice.

Organizatori koncerta istakli su da članovi benda pored hrane i pića tražili postavljanje skejt rampe da bi se mogli zabavljati prije koncerta. Pored toga tražili su probavanje domaće kuhinje, a planirano je i druženje sa fanovima.

Odavno jedan roman nije naišao na ovako nepodeljene simpatije. U vremenima kada su sve priče već ispričane, Grad i grad, Čajna Mjevila je poput otvorenog prozora u zagušljivoj sobi.

Srbijansko društvo u svojim ispoljavanjima daleko je od bilo čega što bi se moglo nazvati uređenim. Teško da postoji ijedan segment, ijedna društvena pora koja nije nagrižena kancerom zla, korupcije i svakom vrstom entropije. A opet, nema se kuda.

Prema novim istraživanjima, televizija ustupa značaj internetu. Mladi Amerikanci sve više se informiraju preko interneta, posebno preko platformi za video snimke. TV-kuće strepe od smanjivanja prihoda od reklama.

Art Basel, najveći sajam suvremene umjetnosti u svijetu, po 42. put otvorio je svoja vrata ljubiteljima suvremene umjetnosti koji imaju priliku razgledati djela 2.500 umjetnika iz cijeloga svijeta.

U takvom kulturnom kontekstu, “The Show Must Go On” je izrastao kao čudna biljka, sasvim izvan prirodnoga staništa. Marasovićev film je futuristička distopija koja se događa u Zagrebu sedam godina nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Nova drama Biljane Srbljanović "Nije smrt biciklo (da ti ga ukradu)" premijerno je izvedena proteklog vikenda na Velikoj sceni Ljuba Tadić Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u režiji gosta iz Makedonije Slobodana Unkovskog.

Maša Kolanović svoju je doktorsku disertaciju pod nazivom “Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije” ukoričila i podastrla nam na uvid u knjizi pod nazivom “Udarnik! Buntovnik? Potrošač…” netom objavljenoj u “Nakladi Ljevak”. Pričali smo o “prozi u trapericama” i njenoj današnjoj inačici, o tome koliko su današnji pisci adoptirani od sistema, gdje je tu mjesto Krleži i o čemu pišu tranzicijski pisci…