Linč je sam napisao i odsvirao sve pjesme, a pomogao mu je studijski inženjer Din Harli (Dean Hurley) koji je u nekoliko numera odsvirao gitaru i bubnjeve.
Svi mi dijelimo iskustvo prvog putovanja na Zapad, pri čemu smo se kao “jugovići” osjećali boljima zato što smo bili bogatiji, ili na većim zapadnim kreditima. A bojim se da nas to prokletstvo još uvijek prati, da je ono jedini zbiljski ostatak jugo-nostalgije i “bratske zajednice”. Jesmo li bili, za istinu, bolji? Je li naše iskustvo i iskušenje socijalizma bilo bolje samo zato što smo se uvjeravali da je Titov režim bolji od Kadarova?
Reditelj Nikita Milivojević o planetarnom ubrzanju, glumačkoj pameti, vlasti, državi, engleskoj travi: Ništa ne može da se nauči niti postigne preko noći. Ni dobra kultura, ni vlast, ni država.
Osnovni problem po(st)mod(er)nih ljevičara je u tome što njih proleteri, pravi proleteri, uopšte i ne interesuju. Ne poznaju ih, ne susreću ih, a ako se ponegdje eventualno i mimoiđu, ljevičari će prezrivo frknuti i podići nos jer proleteri, zaboga, smrde. Skoro karikaturalan primjer takvog stava ponudio je nedavni intervju sa Slavojom Žižekom objavljen u Globusu. Intervju inače potpisuje jedan od najpoznatijih ovdašnjih žižekijanaca, a u uvodu je pojašnjeno kako se razgovor vodio u fensi londonskom restoranu u kojem je sve bilo lovely-jubbly samo su, eto, konobari bili prespori i skoro pa osorni.
Žiri, koji čine Ferida Duraković kao predsjednica te Miljenko Jergović, Andrej Nikolaidis, Vladimir Arsenić i Enver Kazaz, je izabrao pet od 16 romana koliko su im uputili selektori književnih susreta.
Od 11. avgusta zvanični program u Niškoj tvrđavi videlo je oko 20.000 posetilaca i ljubitelja dzeza, a prateće programe na besplatnom stejdžu oko 100.000 ljudi, rekao je Ivan Blagojević, direktor niškog džez festivala.