Kako je oko 30 intelektualaca s prostora nekadašnje SFRJ, iz Amerike i Evrope, tokom dvodnevne rasprave na tribini Univerziteta Kolumbija u Njujorku videlo postjugoslovenski kulturni prostor
Da je Fin, prljava pijana rasistička bitanga, zaista sahranjen, ne bi po teoriji prvog pravog američkog pisca Marka Tvena bilo potrebe za cenzurom. Ovako, za jedan deo Amerike „Haklberi Fin” je još uvek zabranjena knjiga.
Dok mnogi listovi širom sveta beleže pad tiraža, francuski nedeljnik Okovani patak uspešno odoleva krizi štampe. Tajna za uspeh ovog satiričnog lista, koji se bavi istraživačkim novinarstvom, najverovatnije se nalazi u njegovoj osvedočenoj verodostojnosti
Zbog neposedovanja pasoša, a verovatno i još ponečeg, Štulića neće biti u Beogradu kada mu objave sabrana dela. Takve i slične situacije svojevremeno je objašnjavao duhovitom pitalicom: Jeste li čitali Dostojevskog? – Jesmo. – A jeste li ga kad videli?
Nakon što je pre nekoliko godina dokazao monstruozno tešku Poenkareovu hipotezu, čudnovati matematički genije Grigorij Perelman odbio je Fildsovu medalju, a sada nije prihvatio ni nagradu Instituta Klaj za uspeo dokaz i to u vrednosti od – milion dolara. "Imam dovoljno", rekao je kroz zatvorena vrata novinarima koji su ga pronašli na skrivenoj adresi
Na Veliki petak, već u ranim popodnevnim satima, započeće živa priča o životu i vaskrsenju. I nije slučajno da je to prolećna priča. I niko se neće usuditi danas, uz obilje citata i navoda, da navede reči apostola Pavla iz poslanice prve Korinćanima 14.19 – „Ali u crkvi volim pet riječi umom svojim reći, da se drugi pomognu, negoli hiljadu riječi jezikom“. A danas će Njega zasuti citatima, legendama, pa i lažima.
Lascivno i zavodnički muškarce je grlila Marlene Dietrich kao Lola u filmu "Plavi anđeo". Prije osamdeset godina, na sam "Prvi april" u berlinskom kinu Gloria-Palast održana je prva projekcija legendarnog filma.
Jesmo li se toliko emancipirali od ideologije navodno mračne prošlosti da je sada legitimno biti kulturni jugonostalgičar, jer je taj pojam lišen ideološkog naboja? I otkuda odjednom provala te iste prošlosti, samo sada u kulturnom ruhu? Fenomen podgrijavanja nostalgije za prošlim danima kroz prizmu kulture za tportal analizira Slavenka Drakulić.
S pokojnim Zoranom Đinđićem – sada ikonom, odavno već postmiloševićevske i proeuropske, demokratske Srbije – imao sam priliku samo jednom sjediti za stolom i to na večeri u privatnom krugu, u ozračju gostoljubive kuće Ljiljane i Mome Kapora!