Kad je reč o programu, između ostalih, biće prikazan film Žudnja za svetlošću koji je proglašen za najbolji evropski dokumentarni film ove godine, zatim Khodorkovsky, film od dva sata koji se gleda bez treptanja, ostvarenje Barzakh koje je dobilo nagradu Amnesty Inernational.
Beril Bejnbridž, koja je prošle godine umrla od raka, pet puta je bila nominovana za prestižnu Bukerovu nagradu, priznanje koje nijednom nije dobila. Stoga su organizatori u februaru odlučili da čitaoce pozovu da izaberu najbolju od pet ranije nominovanih knjiga.
Među filmovima koji će biti premijerno prikazani u Njujorku su drama "Last Night" sa Kirom Najtli i Semom Vordingtonom i komična drama "Everything Must Go" sa Vilom Ferelom.
Tjelesna funkcija/Bodily function bh. reditelja Dane Komljena, učesnika 2. STC, snimat će se u periodu od 23. do 25.04., a u filmu igraju: Anel Hasanbašić i Rijad Gvozden.
Izložba bh. stripa bit će otvorena do 30. aprila, a predstavit će publici više od 150 strip radova domaćih autora pristiglih na otvoreni konkurs. Bit će izloženi radovi već izgrađenih bh. autora poput Ines Dedović, Milorada Vicanovića, Enisa Čišića, Esmira Prlje i Filipa Andronika, do onih koji će tek biti afirmirani.
Franzenova, pak, Sloboda izvrsno je komponiran roman: ništa tu ne viri, ništa ne stoji nahero, sve se zatvara. To su stare šifre romaneskne estetike, no dobro komponiranih, skladno izbalansiranih, završenih, zanimljivih i pametnih romana pojavljuje se ipak u svijetu tako malo da probijanje te šifre ni na koji način ne možemo nazvati rutinom.
Kao jedan od najugroženijih nacionalnih spomenika u BiH Most Mehmed-paše Sokolovića uvršten je 2008. godine na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Pored njega, pod zaštitom Komiteta za svjetsku baštinu nalazi se još Gradska jezgra Mostara sa Starim mostom.
Filmski festival u Kopenhagenu najveća je filmska smotra u Danskoj, ove godine prikazaće oko 200 ostvarenja autora iz cijelog svijeta, a film “32. decembar” imaće dvije projekcije, 21. i 27. aprila.
Hackeri šalju ogromne količine podataka ka softveru (DDoS napadi), koji onda biva oboren. Cilj DDoS napada je razbiti sigurnosne sisteme, tako da se mogu dokopati vrijednih informacija, pohranjenih na kompjuter.