Kultura i zabava

Jednu od najboljih definicija dobre književnosti dao je Franz Kafka napisavši da 'knjiga mora biti sjekira za zamrznuto more u nama'. Knjiga nas, znači, mora uzdrmati, izbaciti iz udobnog ležišta (poznatih istina), usisati u sebe kao vakuum i zatim ispljunuti natrag u svakodnevicu; i nakon nje moramo osjetiti da smo nešto doživjeli, da nas je iskustvo čitanja promijenilo.

"The Artist", crno-bijeli omaž eri nijemog filma u Holivudu francuskog reditelja Mišela Azanavisijusa ponio je, između ostalih, nominacije u kategoriji za najbolju komediju/mjuzikl, najboljeg glumca u komediji/mjuziklu, najbolju sporednu žensku ulogu i najboljeg reditelja.

Redatelj filma 'Neprijatelj', koji je s nedjeljnom premijerom u zagrebačkom kinu Europa stigao i u hrvatska kina, govori o svom višestruko nagrađivanom djelu, TV serijama i srpskom žanrovskom filmu

Ako se pod društvenim angažmanom podrazumeva politika, onda je fakat da sam ga se (dosledno) klonio. Što ne znači da se, za svog radnog veka, pa i nakon toga, nisam prihvatao društvenih obaveza. Čak i da sam želeo da se bavim politikom, pitanje je da li bi, pored svega što sam radio, još i za nju ostajalo vremena. Politika me, inače, živo zanima, i ja je, “u granicama razuma”, pratim, nimalo imun na ono što svih ovih decenija snalazi i ojađuje naš narod.

Na osnovu anonimnog ispitivanja zaposlenih Glassdoor objavio je listu 50 najboljih kompanija za rad u 2012. godini.
U odnosu na prošlu godinu, došlo je do promena na ovoj listi.

Povijest kina zapravo je povijest svjetla. Kad je riječ o snimanju ili estetici filma, kino i svjetlo čine nerazdvojni spoj. Svjetlo, ono što stvari čini vidljivima, je srž koja oblikuje filmske snove.

Napokon je svanuo 13. decembar kako je odredila kompanija Sony, tek se od tog dana smiju objavljivati recenzije filma “Muškarci koji mrze žene”, vjerojatno stoga što mu je sutra newyorška premijera. U američka kina film stiže 21. decembra, a u Hrvatsku sedam dana kasnije, neposredno pred novogodišnje praznike.

Hr­vat­ska knji­žev­ni­ca Ve­dra­na Ru­dan za­vr­ši­la je pi­sa­nje no­vog ro­ma­na „Ko­stu­ri okru­ga Me­di­son”. Kad se zna­ju vred­no­sti nje­nih pret­hod­nih knji­ga, i ova, po­sle ne­dav­ne na­ja­ve, iza­zi­va ve­li­ko in­te­re­so­va­nje i u Sr­bi­ji. Do sa­da je ob­ja­vi­la či­ta­na de­la: „Uho, gr­lo, nož”, „Lju­bav na po­sled­nji po­gled”, „Da­bog­da te maj­ka ro­di­la”...Ro­đe­na je 20. sep­tem­bra 1949. u Opa­ti­ji. U bra­ku je s Lju­bi­šom Dra­ge­lje­vi­ćem, advo­ka­tom. Iz pr­vog bra­ka ima si­na Sla­ve­na i ćer­ku Asju, a od nje unu­ku.

Prvi album u drugom diskografskom životu pokojne Amy koji će vrlo vjerovatno potrajati puno duže od prvog...