Ako je nauka, po definiciji, organizovana ljudska djelatnost, onda ona u BiH ni ne postoji. Nema nadležno ministarstvo na nivou države, nema strategije razvoja, nema dovoljno kapaciteta da bi se naučne djelatnosti provodile, niko nije obavezan njegovati naučne discipline. Spala je isključivo na entuzijazam nekolicine ljudi jer se, prema nepreciznim procjenama, za ovu djelatnost odvaja tek negdje oko pet miliona eura.
Nažalost, “Hurts Like Heaven” premnogo je puta proživljeni povratak 80’s recepturi a’la The Cure, “Up In Flames” blijedi pokušaj pariranja dubstep valovima na kojima surfa dio Britanije, a “Princess Of China” s Rihannom čavao u bubnjić svima koji ne očekuju okliznuće Coldplaya u glib recentne house-pop produkcije.
Kad se skrati dan i temperatura napolju padne pa vam se ne izlazi iz kuće, ništa vas u sitne sate ne može tako uzbuditi kao dobar horor film u Noći veštica. Dobro, ovom prilikom govorimo samo o filmovima...
Prema statističkim brojkama, na Sajmu je učestvovalo 819 izlagača - 457 domaćih i 332 inostrana, a značajno je povećan broj pratećih manifestacija. U organizaciji Sajma održane su 72 konferencije, okrugla stola, tribine.
Fenomen e-knjige, čija se vladavina beleži početkom sedamdesetih, svoj vrhunac doživeo je u protekloj deceniji. Ovakva jeftinija produkcija privukla je čak i velikane fantastike koji su preko interneta plasirali nove knjige i na taj način pokušavali da zarade novac kao što to čine online kuvari i slična „ostvarenja“. Međutim, pravi pisci ubrzo su se vratili staroj dobroj štampariji.
Tomas Transtremer (Tomas Tranströmer) debituje sa 17 pjesama (17 dikter) „kao zreo i dovršen pjesnik“. Majstor metafore, majstor maloga prostora – petoparca i lirskog driblinga kojim može i stonogi loptu ćušnuti kroz noge. Kritika, sada, dok ga slavi, ističe Transtremerovu urođenu stidljivost koja je vidljiva i u njegovoj poeziji. Od prvih pjesama pa nadalje, on se drži programa koji kaže: nema autora, ima djela. Osjećanja prenositi indirektno slikom, a ne „pravo“ subjektivnim iskazom.
Zašto potomci partizana veličaju NDH, mora li biti toliko branitelja i kako teče proces pomirenja neke su od tema o kojima smo razgovarali s Hrvojem Klasićem s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Klasićeve aktivnosti odvijaju se na relaciji između Siska gdje živi, Zagreba gdje predaje i Beograda gdje učestvuje u postavljanju izložbe o Jugoslaviji. Razgovor počinjemo pitanjem kako vidi proces izgradnje društva mira nakon zadnjih ratova.