Kultura i zabava

Pobjedi li Hrvatska Grčku u Ateni, osigurala je direktan nastup na Euru 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj. No, svjesni su svi da je to velika zadaća i da je protiv Grčke teško igrati

Problemi društvenog i umjetničkog rada teško se mogu odvojiti od refleksije prema ratnim godinama koje su ostavile dubok trag na svim generacijama, kako onim starijim tako i onim mlađim. Umjetnički angažman u tom kontekstu implicitno je aktivistički, jer ne postoji drugačiji način njenog izražaja. Da bismo mogli živjeti u zajedništvu u sadašnjosti, moramo se suočiti i biti iskreni prema onome što je bilo i tek se na tim temeljima može graditi nada u budućnost.

Iako se tokom ove godine mnogo pričalo o iPhoneu 5, pojavljivali su se različiti nacrti i glasine, na upravo završenoj Apple konferenciji ovog uređaja nije bilo. Umesto njega predstavljena je poboljšana verzija - iPhone 4S.

Teatar kao mjesto jakih autorskih koncepata, kao mjesto svjesno svoje političnosti koje ne strepi od toga da propituje i vlastite mehanizme rada. Kazalište koje se ne plaši hermetičnosti i kompleksnosti. Podilaženje gledatelju stvorilo je pasivnog promatrača koji je razvio istu vrstu percepcije za sve medije, pa pasivno i bez pitanja sjedi ispred TV ekrana, kino platna ili pozornice.

Šestog dana Festivala, na programu su i predstave „Ovo je moj tata – obećana gozba, dio III“ u režiji Ilaya de Boera iz Nizozemske u okviru Future MESS programa, te „Arapska noć“ u režiji Filipa Grinvalda u koprodukciji BNP Zenica i Narodnog pozorišta Tuzla, u selekciji Mittel Europa.

Predstava je dio umjetničko- istraživačkog projekta „Pogledi: susret ličnih istorija Srba i Albanaca“ koji su organizacije Kulturanova i Qendra Multimedia, zajednički realizovale tokom 2010. godine. U okviru projekta, intervjuisano je četrdesetoro Srba i Albanaca, kojima su postavljana pitanja vezana za njihova lična sjećanja na srpsko-albanske konflikte, njihove vizije budućnosti i mogućnost srpsko-albanskog suživota.

To je evolucija. To nije ni dobro ni loše. Postoje studije koje pokazuju da će tradicionalne novine u svijetu nestati do 2040. godine, a u SAD već do 2017, kaže Guri.

Roman Oliv Kiteridž je objavljen i u okviru edicije Opra preporučuje, koju vodi popularna američka TV voditeljka Opra Vinfri, nakon čega je postala svjetski bestseler.

Sve što je skriveno, nikad se ne završava– večno traje. I da bismo zaista završili sa Titovim vremenom ili sa Miloševićevim, ili sa ovim sadašnjim – tranzicionim, moramo da ih potpuno razotkrijemo, i njihove zločince i njihove laži. Međutim, pošto ni sa jednom od svojih prošlosti nismo raskrstili, one nam se i dalje dešavaju– što lepo posluži za krimi zaplet. I naravno, u romanu, kao i životu, zločinac zna više, ima informaciju.