Postoji samo jedan probem s webom - na njemu je previše ljudi. Ekološki fundamentalisti će otići korak dalje i reći da je to problem s ljudima općenito. Ima nas previše. Kako god bilo, u masi online bića najbrže isplivaju blesavoće dovoljno jednostavne da se preko noći pretvore u trend. Fotke mačaka, posvajanje virtualnih bića, sveopće klikanje po ikonama 'like', igre u kojima ne trebate raditi praktički ništa jer se igraju umjesto vas...
Istupanja Stivena Hokinga sa punim pravom uvek privlače pažnju javnosti – što je slučaj i sa njegovom najnovijom knjigom Veliki dizajn, koju je, zajedno sa Leonardom Mlodinovim, objavio septembra 2010. Ova kratka (teksta nema više od stotinak strana, dok su ostalo kvalitetne ilustracije) popularnonaučna knjiga ima u bukvalnom smislu kosmičke ambicije: da pruži odgovor na najteža “velika pitanja” porekla materijalnog sveta i nas kao inteligentnih posmatrača u njemu, a ponajviše da za svagda razreši drevnu metafizičku zagonetku zašto postoji nešto, a ne ništa? “Nešto” ovde znači materijalni svet kojim se fizika i srodne nauke bave i u kome živimo i delamo, a “ništa”... Tu je situacija već znatno složenija i na to ćemo se detaljnije vratiti u ovom prikazu.
Frankfurtski sajam i Nobelova nagrada za književnost rijetko se podudare. Procedura za takav slučaj precizno je utvrđena.Najveća svjetska manifestacije posvećena knjizi, Frankfurtski sajam knjiga, službeno se otvara danas. Brojke o ovoj godini kažu: tijekom pet dana nove će knjige izložiti 7000 izlagača iz 113 država, očekuje se dolazak 300.000 posjetitelja, a zemlja gost je Borgesova domovina - Argentina. Za razliku od gostovanja Katalonije, Turske i Kine, čije su pripreme obilježile dramatične svađe, iz Latinske Amerike zasad nisu pristigle vijesti o disonantnim tonovima.
Jedan od znanih Kafkinih aforizama glasi: „Nismo grešni samo zbog toga što smo (već) okusili s drveta saznanja nego i zbog toga što još nismo okusili s drveta života. Grešno je stanje u kojem jesmo, neovisno od krivica.“ Dakle, grešni smo, odnosno osjećamo da naš život nije u skladu sa Zakonom, zbog toga jer smo smrtni. To je naša apriorna krivica. Ona se ne može otkloniti nikakvim kajanjem, nikakvom pokorom, nikakvim zaslugama. Sve do svoje smrti stajat ćemo zato pred (otvorenim) vratima Zakona. Bit ćemo u procesu koji kao konačna, smrtna bića ne možemo dobiti. Zakon nam je stoga kao takav - zabranjen.
Bilo koji iskaz, bilo koji gest, umetnički, društveno-politički ili neki sasvim obični, životni, stiče svoj realni sadržaj tek kada se smesti u svešću osvojeni kontekst. I nije važno samo to šta je i kako nešto rečeno, već i ko je to nešto rekao, kada, kojim povodom i s kakvim ciljem. I ne samo to. Često se događa da je kontekst iskaza mnogo sadržajniji i da tačnije pogađa suštinu rečenog nego sam iskaz.
Borba protiv terorizma je važnija od zaštite privatnosti građana - načelo je kojim se vlasti često služe kada donose zakone i uredbe o prisluškivanju građana, ili nadgledanju njihove elektronske komunikacije.
U subotu je u prepunom DFK, klubu Laka održao fantastičan koncert. Osim, očekivanog (dupke punog) prostora, za ovaj koncert je bila karaketristična do sad neviđena količina pozitivne energije, koja je strujala između publike i izvođača.
Britanski lekar i embriolog Robert Edvards, čiji je rad doveo do prve "bebe iz epruvete", dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju, saopštio je švedski institut Karolinska.