Svet sirotinje, zbog svoje osetljivosti ali i snage, mora da izgradi politiku mnogo rafiniraniju i slojevitiju nego što je ona koju po glavi dobijamo od neverovatno glupe političke kaste. Za to su neophodne institucije, tačnije paralelna država.
Ako nekim čudom do sada nisi video nijedan klip u kome se ljudi polivaju kofom ledene vode po glavi, čestitamo, guru si, to je ovih dana podvig jednak tome da si odgledao sve epizode Big Beng Tiorija bez da prospeš sebi mozak ćaletovim tetejcem. Ajs baket čelindž je to što mu ime kaže – prozivka da se poliješ kofom ledene vode i leda pred kamerom.
Za one koji ne znaju, živimo u Rijeci, gradu leda i vječnih kiša. Sve smo čuli o cijenama ića i pića u Dalmaciji pa smo sva ića i pića utrpali u auto. I nekoliko kolutova toalet papira. Put od Rijeke do Orebića nije kratak. Jedno šest sati.
Da i sami mitovi mogu postati mitizovani, takoreći meta-mitovi, pokazuje primer kosovske legende. I pored temeljnih studija o istorijatu kosovskog mita kakve su Priča o boju kosovskom Jelke Ređep ili istraživanja porekla kosovske epike Svetozara Matića, kod nas je i dalje uvreženo mišljenje da je kosovska epika nastala u narodu ubrzo nakon samog boja i vekovima bila popularna među običnim svetom.
Desetog jula, njemačka vlada je uputila zahtjev za hitno povlačenje šefa misije CIA u Berlinu. Takvi zahtjevi nisu neuobičajeni, čak ni među navodnim saveznicima. Međutim, neobično je njihovo objavljivanje, i to na velika zvona. Šta je razlog ovog, kako ga neki već nazivaju, „nezapamćenog prekida“ vrlo bliskih odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Savezne Republike Njemačke koji traju od 1945?
No krasno, kako su nas samo nova komunikacijska čuda zbližila, pa to je divota jedna. Svi ti fejzbuci, tviteri, instagrami, svi ti vajberi i vocapovi, pa mi smo toliko blizu jedni drugima, osjećamo toplinu duše i otkucaje srca naših bližnjih, čak i kada su daleko.
Ferguson, gradu u Misuriju, danima potresa nasilje nakon što je policajac bijelac ubio crnog nenaoružanog tinejdžera Majkla Brauna. Slijedi hronologija međurasnih incidenata u SAD prethodnih godina.
Sabina Šabić se nije na otvaranju festivala pojavila u bojama palestinske zastave, nego se pojavila u bojama palestinske zastave sa svojim malodobnim djetetom.
Ono što je zanimljivo analizirati jeste dualnost bošnjačkog nacionalnog narativa, ili barem onog njegovog dijela koji se razvlači po novinskim stupcima...