"Stvar je zapravo vrlo jednostavna – od izbora zavisi kako će svako od nas živjeti, da li će imati posao, da li će se moći liječiti, pa sve do toga da li će uopšte više imati priliku da glasa. A potreban je ogroman napor da građani/ke konačno to prihvate kao činjenicu"
Nedavne optužbe premijera RS na račun organizacije Trasparency International u BiH te nedavno predstavljanje izvještaja o procesuiranju korupcije pred sudovima i tužilaštvim u BiH povod su našeg razgovora sa Srđanom Blagovčaninom, izvršnim direktorom organizacije Trasparency International BiH.
Nasljednik Alije Izetbegovića na mjestu predsjednika najbrojnije bošnjačke partije, bivši logoraš i nekadašnji član Predsjedništva BiH, Sulejman Tihić posljednjih nekoliko godina povlači poteze zbog kojih bolje surađuje s Borisom Tadićem nego s koalicionim partnerima u Sarajevu. Iako je u dijelu, prvenstveno bošnjačke, javnosti proglašen izdajnikom čija politika vodi k daljem dijeljenju države, Tihić ne namjerava prekinuti pokušaje da razgovorima s – u prvom redu – liderima Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini, malu zemlju za velike nesreće učini koliko-toliko funkcionalnijom.
Anonimnost možemo definisati kao aktivan oblik privatnosti kroz koji jedinka ili grupa mogu djelovati, ali bez imenovanja. Preciznije, za nekog ko je anonimus, možemo reći da radi, dela i proizvodi misli i stvari, ali mu je ime i prisustvo skriveno od očiju javnosti.
Predsjednik Demokratske partije (DP) Dragan Čavić u intervjuu za Agenciju ONASA tvrdi da ima dokaze za sve što govori protiv aktuelne vlasti i da se ne boji prijetnji.
Ugledna hrvatska lingvistica Snježana Kordić svojom nedavno objavljenom knjigom "JEZIK I NACIONALIZAM", u kojoj dokazuje da se u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori govori istim jezikom, razbjesnila je nacionalističke "čuvare" jezičke čistoće. U intervjuu za sarajevsku"Slobodnu Bosnu" profesorica Kordić govori kako je pravo na jezik postalo opravdanje za ekstremni nacionalizam, zašto je purizam za lingviste pogrdan pojam, kako su lektori preuzeli ulogu cenzora..
Radmila Karlaš (1963.) je široj javnosti poznata kao novinar. radila je za mnoge svjetske i domaće printane i elektronske medije kao što su VOA, WDR, BBC, „Sarajevski svijet“, „BH Dani“, AIM, banjalučki „PRELOM“ i drugi.
U jednoj od recenzija njegovih knjiga opisan je kao odličan učenik petogodišnje Gazi Husrev-begove medrese, briljantan student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, imam, hatib i mualim, žrtva totalitarnog komunističkog režima i politički zatvorenik, profesor sociologije, povijesti islama i etike u Gazi Husrev-begove medrese, autor više od 20 knjiga. Temeljit kritičar svih dosadašnjih vlasti, posebno bošnjačkih političara. Nesporno jedan je od vodećih islamskih aktivista starije generacije u BiH, koji je svojim istupima napravio i svojevrstan politički narodni krug. Riječ je o našem sagovorniku profesoru dr. Mustafi Spahiću.
Bosanskohercegovačka umjetnica Nina Hadžić je rođena 1985. godine u Banja Luci, 2004. godine je završila Srednju školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu na odsjeku LGOK. Apsolvent je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Do nedavno je bila dio projekta Bukovina i Hrastovina gdje je objavljivala svoje karikature