"U Banjaluci se u glavnom površinski prihvati trend, bez da se razmisli o njegovoj suštini. Tako, npr, imamo metalce koji su nacionalisti, pankere koji sa žene u crkvama, hipstere koji se oblače po firmiranim radnjama, «occupy» vegeterijance koji kupuju jabuke u plastičnom pakovanju po promotivnoj cijeni u hipermarketima" kaže u intervjuu Lana bastašić, književnica iz Banjaluke
Nenasilje, ponavljam, nije suprotnost nasilja. Nasilje je instrumentalno – to je njegova bit – ono je uvijek sredstvo koje treba opravdanje, i nikada ne može biti legitimno po sebi. Nasuprot nasilja je politika, političko djelovanje i moć, a one ne trebaju opravdavanja već legitimnost. Samo nenasilje, pogotovo kada znači izmicanje djelovanju i neaktivnost, može biti vrlo nemoćno a ponekad – kada bi trebalo zaustaviti neke procese (koji mogu biti bilo nasilni bilo nenasilni i koji potpuno devastiraju bilo kakvu mogućnost za buduću političku zajedničku egzistenciju nekih grupa ili čak vode ka njihovom uništenju) čak i sudbonosno. To je pokazao i slučaj bivše Jugoslavije – i Bosne posebno.
Predstavnici penzionisanih pripadnika Oružanih snaga BiH iz Republike Srpske okupljaju su se već nekoliko dana u Parku "Mladen Stojanović" u Banjaluci i najavljuju da će tu ostati dok sa rukovodstvom Srpske ne razgovaraju o stvaranju uslova za isplatu penzija na osnovu propisa koje je usvojio parlament BiH.. Razgovarali smo sa Daliborom Subašićem, predstavnikom otpuštenih pripadnika demobilisanih snaga Šta je to što tišti ove obespravljene ljude? Kako država i entiteti ne poštuju zakone koje sami donose? Zašto su ljudi u koje se klela vlast postali kolteralna šteta i žeton za nacionalno potkusurivanje?
Miodrag Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu iz Banjaluke svakodnevni je učesnik protesta i šetnji u okviru inicijative “Park je naš”. Sa Dakićem smo za portal BUKA razgovarali o protestima koji se održavaju više od mjesec dana, njihovom značenju i daljnjim planovima.
Umjetnost na našim prostorima se uvijek nalazila u nezavidnim političkim prilikama, isprekidana stalnim migracijama stanovništva i ratovima i u znaku konstantnog asimiliranja različitih kultura koje su vjekovima naseljavale ove prostore. U takvim uslovima došlo je do gubljenja kulturnog i ličnog identiteta čovjeka sa ovih prostora.
Mislim da bi bila velika tuga i veliki gubitak za Evropu, ako bi došlo do neke podjele u Bosni i Hercegovini. Evropska Unija - koja postaje svima na Balkanu neki uzor, nada i cilj - ako ona može da postoji sa nekih 27, 28 zemalja, 23 jezika, nekoliko religija i toliko različitih naroda koji tu žive, onda se postavlja pitanje zašto ne može mala Bosna u kojoj živi tri konstitutivna naroda koji govore isti jezik sa tri različita imena.
Nakon deset godina policija Evropske unije završila je misiju u BiH, kako ocjenjuju - vrlo uspješno. Za to vrijeme Bosna i Hercegovina u partnerstvu sa EUPM-om prešla je uspješan put od jednog kriznog područja do države koja koristi pretpristupnu pomoć EU.
Poslednjih nedelja iz Banje Luke i Trebinja stižu vesti o pobunama građana protiv lokalnih vlasti. U Banjoj Luci ta pobuna traje već više od 20 dana, građani protestuju zbog toga što je privatniku gradska vlast dala javnu zelenu površinu da na njoj gradi stambeno poslovni kompleks. Istrajnost i upornost Banjalučana, među kojima su uglavnom mladi ljudi, viđena je još jedino u Zagrebu, na protestima Zelene akcije i Prava na grad zbog uništavanja Varšavske ulice.