Vreme posle "komunizma" se pokazalo kao paradoksalno i antagonostičko. Na kraju perioda realnog socijalizma i samoupravnog socijalizma postojao je politički san o civilnom društvu. Umesto nastanka civilnog društva rekonstruisane su čvrste i homogene nacionalne države i to ne samo na prostoru ex-YU već i u celoj Istočnoj Evropi.
Ekonomistička kulturna politika, poput neoliberalizma općenito sve svodi na tržište, novac. Bitna je ekonomska utemeljenost – to nam neoliberalizam uvijek govori. Takođe, neoliberalizam se želi riješiti države, želi deregulirati, lišiti poduzetništvo uzda. On sve svodi na ekonomiju, želi maknuti državu s grbače naroda. Ali pritom želi da se to desi javnim investicijama, kao što je to u slučaju Liverpoola ili Millennium Domea u Londonu.
Centralna izborna komisija donijela je odluku kojom poništava izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Zaključili su i da nisu bili ispunjeni uslovi za formiranje Doma naroda Federalnog parlamenta.
Sa Milenom Karapetrović, docentkinjom na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, filozofkinjom i feministkinjom, razgovarali smo o stanju u bh. društvu, pravima žena i medijskim ne/slobodama.
Dr. Zdravko Grebo poznati je profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu, poznat po svojem javnom angažmanu. Grebo je bio jedan od ljudi koji su neuspješno pokušali zaustaviti podjele i rat u Bosni i Hercegovini, za vrijeme kojeg je vodio legendarni Radio Zid. Nakon Daytona se kandidirao na prvim izborima za Parlament BiH, ali glasači tada nisu bili spremni za ljevičarske ideje, nego su svoje povjerenje dali nacionalistima, istim onima koji su ih odveli u rat
Mladi umjetnik Davor Paponja predstavio se banjalučkoj publici prvom samostalnom izložbom pod nazivom “Habitat”. Otvaranje izložbe iskoristili smo kao povod za razgovor sa Paponjom o njegovom radu i položaju mladih umjetnika na našim prostorima.
Ivan Lovrenović cijenjeni je sarajevski pisac, publicist i politički analitičar, poznat po svojim bolno realnim analizama mučne bosanskohercegovačke političke stvarnosti, u kojima uvijek izbjegava ostrašćenost, karakterističnu za javni dijalog u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini
Vidite kakve su izjave u javnom prostoru. Ako političari koji dobro žive od BiH daju takve poruke i faktički prizivaju kraj zemlje koja ih je iz partera beznačajnosti podigla na nivo gdje se donose odluke, onda nam to kazuje da je situacija dramatična i da oni koji relativiziraju dubinu krize ozbiljno griješe - kaže u intervjuu prof. Nerzuk Ćurak
Izgleda da neko na fakultetima žurnalistike studente uči da trebaju biti patriote, a ne novinari. Pri tom se zaboravlja da je novinar patriota samo onda kada je odgovoran pred svojim čitaocima, slušaocima i gledaocima, kada ih štiti od laži tako što plasira objektivne informacije, a ne ako se stavi u službu bilo koje politike, kaže za BUKU dugogodišnji novinar iz Banjaluke Željko Raljić