„Zašto je vladi sa jakom većinom potreban neobavezujući referendum? Čini se da je unaprijed poznato kakav će biti odgovor, a ne postoji zakonska obaveza da se organizuje takav referendum. U ovom slučaju, to je čisti populizam da bi se nametnula odluka i da bi je bilo teže opovrgnuti. Naravno, ako je predloženi referendum čisti populizam, onda se čini jasno da vlada pokušava da skrene pažnju sa drugih problema“ kaže za BUKU Florian Bieber, politički analitičar i profesor za južnoslavenske studije na Univerzitetu u Grazu.
"The international actors are aware that Dodik is popular and that he wants confrontation as this will only increase his popularity. However, the international community has missed out on setting clear red lines over recent years and as a result Dodik has been able to roll back a number of important reforms" says Mr. Florian Bieber, political analyst and professor from Graz University
„Način na koji se ponašaju ljudi kojima smo mi dali glasove je apsolutno neodgovoran i besprimjeran. Jednog dana ćemo dobiti novu vlast, ali građanima će to biti svejedno“, kaže u intervjuu za DW Zdravko Grebo.
Svijet oko mene je cijeli svijet. Čovjek je i ovdje i drugdje prije svega čovjek, pripadnik ljudske vrste, čovječanstva. Nacionalizam s tim ima problem, i škole danas, a prije svega nastava književnosti, intervenišu tako da se nacionalni identitet nametne kao primarni.
Nemojte da ljudima govorimo pogrešne stvari. Umjetnici nemaju političku moć. Bilo je pokušaja umjetnika kroz istoriju da uđu u politiku, da se aktivno bave politikom, i nikad to nije prošlo dobro. Politika je drugi talenat i drugo zanimanje.
U državi ili entitetu u kojoj je na vlasti nacionalistički režim, a lako ćemo se složiti da je Dodikov režim nacionalistički, ne samo da je nemoguća uspostava demokracije koja štiti građanske slobode nego je nemoguće normalno funkcioniranje privrede, kulture i uopće društva kao takvog- kaže za BUKU Vuk Perišić, pravnik, publicista, prevodilac i trenutno jedan od vodećih hrvatskih kolumnista.
Zvaničnici Evropske unije su vjerovali da su zaključcima od 21. marta 2011. postavili temelje budućim odnosima sa Bosnom i Hercegovinom. Bilo bi tako da se u međuvremenu političke prilike u zemlji nisu zakomplikovale - od formiranja federalne vlade, preko najave referenduma u RS o Sudu i Tužilaštvu BiH, do održavanja Hrvatskog narodnog sabora.