Sa Milenom Karapetrović, docentkinjom na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, filozofkinjom i feministkinjom, razgovarali smo o stanju u bh. društvu, pravima žena i medijskim ne/slobodama.
Dr. Zdravko Grebo poznati je profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu, poznat po svojem javnom angažmanu. Grebo je bio jedan od ljudi koji su neuspješno pokušali zaustaviti podjele i rat u Bosni i Hercegovini, za vrijeme kojeg je vodio legendarni Radio Zid. Nakon Daytona se kandidirao na prvim izborima za Parlament BiH, ali glasači tada nisu bili spremni za ljevičarske ideje, nego su svoje povjerenje dali nacionalistima, istim onima koji su ih odveli u rat
Mladi umjetnik Davor Paponja predstavio se banjalučkoj publici prvom samostalnom izložbom pod nazivom “Habitat”. Otvaranje izložbe iskoristili smo kao povod za razgovor sa Paponjom o njegovom radu i položaju mladih umjetnika na našim prostorima.
Ivan Lovrenović cijenjeni je sarajevski pisac, publicist i politički analitičar, poznat po svojim bolno realnim analizama mučne bosanskohercegovačke političke stvarnosti, u kojima uvijek izbjegava ostrašćenost, karakterističnu za javni dijalog u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini
Vidite kakve su izjave u javnom prostoru. Ako političari koji dobro žive od BiH daju takve poruke i faktički prizivaju kraj zemlje koja ih je iz partera beznačajnosti podigla na nivo gdje se donose odluke, onda nam to kazuje da je situacija dramatična i da oni koji relativiziraju dubinu krize ozbiljno griješe - kaže u intervjuu prof. Nerzuk Ćurak
Izgleda da neko na fakultetima žurnalistike studente uči da trebaju biti patriote, a ne novinari. Pri tom se zaboravlja da je novinar patriota samo onda kada je odgovoran pred svojim čitaocima, slušaocima i gledaocima, kada ih štiti od laži tako što plasira objektivne informacije, a ne ako se stavi u službu bilo koje politike, kaže za BUKU dugogodišnji novinar iz Banjaluke Željko Raljić
Mržnja koje diže čovjeka na čovjeka, mržnja koja u osnovi izjeda samu sebe i na kraju ugine jer je neosnovana. Upravo je Bosna zemlja tvrde vjere, snažnih emocija, odanosti i želje za pravdom. Možda bi u Bosni trebalo upozoravati da se čuvamo i prestanemo nasljeđivati nesvjesne, endemične oblike mržnje od svojih predaka - kaže u intervjuu za BUKU Boris Glamočanin, mladi banjalučki umjetnik.
Na konferenciji koja se održala od 20. do 23. januara 20011. g. u Zagrebu, nastupio je i teoretičar, publicist i prevodilac, sa tenutačno berlinskom adresom Boris Buden. Bila je to međunarodna konferencija na temu otvorenih institucijana, koju su organizirale udruge okupljene oko projekata “operacija: grad“ i “pogon“. Govoreći na zadanu temu institucionalne imaginacije i javnog prostora kulture, Buden je ponovio svoju tezu da inače dobrodošla kritika institucija tzv. tranzicije, ne može biti nadomjestak za kritiku politike.
Za BiH niko izvana nema niti može ponuditi konačno rješenje - jedna je od poruka koje je protekle sedmice uputio zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, Thomas Countryman, boraveći nakratko u Briselu. Granice angažovanja Washingtona i Brisela su jasno vidljive - sve iza toga je posao domaćih političkih lidera, poručuje američki zvaničnik.