Presude Evropskog suda za ljudska prava su obavezujuće i ne postoji primjer da država na koju se odnosi, prije ili kasnije, nije izvršila presudu. Sramotan je podatak da je BiH prva zemlja koja je osuđena za postojanje diskriminacije, odnosno kršenje opšte zabrane diskriminacije, a to je predmet „Sejdić i Finci“.
Region počinje da živi jednim zajedničkim životom, a o privredi i poslovima da ne govorimo. Videli smo u ekonomskoj krizi koliko zavisimo jedni o drugim i koliko smo među-zavisni. Mislim da je bitan bilateralni odnos Beograda i Zagreba. On je istorijski kičma ovog regiona. Kada je bilo dobro između Srbije i Hrvatske, onda je bilo dobro i za region, a kada to nije bilo dobro, videli smo šta se dogodilo u Bosni. Srbija i Hrvatska zajedno imaju jednu odgovornost prema BiH, ne samo po Dejtonskom sporazumu, nego istorijski rečeno.
U jednome sam dosledan, a to je da sam protiv totalitarizma – i levog i desnog. Totalitarista je za mene neprijatelj – onaj ko želi apsolutnu kontrolu nad onim što misliš, ne samo nad tvojim postupcima i porezom. A koreni toga kriju se u teokratiji, očigledno. Počeci toga su u ideji da postoji jedan vrhovni vođa, ili nepogrešivi papa, illi glavni rabin, ili već neko ko može da protumači božje želje i da nam kaže šta treba da radimo.
Vrsni ekonomski i politički bh. analitičar, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), Žarko Papić, bez milosti rezimira katastrofalne posljedice državnog bezvlašća i represivnih ekonomskih mjera koje BiH vode do sigurnog i potpunog kraha u narednoj godini, kao i utopijske greške Evropske unije koje su uzrok propasti EUR-a.
Složila bih sa svima koji tvrde da je danas medijska situacija iznimno loša. Medijske slobode i prava novinara, potpisani kolektivni ugovori koji su se mukotrpno osvajali tijekom posljednjeg desetljeća, kao da se opozivaju, jedan po jedan, pod izgovorom teške gospodarske situacije. Ne mislim da novinari trebaju biti izdvojeni od ostalih građana koji jednako teško žive, ali bi trebali imati minimum jamstva da neće ostati bez posla ako, primjerice, iznose stavove suprotne mišljenjima svojih vlasnika ili, naprosto, rade profesionalno novinarstvo.
16. i 17. decembra, održava se tradicionalni Naučni skup filozofskog fakulteta u Banjaluci. Tema ovogodišnjeg skupa je kvalitet nastavno-naučnog procesa i Bolonjski proces. Zašto baš ova tema? Pa, cilj nastavnog osoblja je da se sagledaju sve protivriječnosti, problemi, dometi i rezultati onoga što se naziva Bolonjski proces. Na ovom skupu će biti zastupljeni svi studijski programi Filozofskog fakulteta, tako da će fenomen ,,Bolonje“ biti razmatran sa istorijskog, psihološkog, sociološkog, pedagoškog, filozofskog aspekta.
Okrenutost prošlosti je uvijek zamka, kada je riječ o Bosni. Tu i najčasniji izgube glavu. Da bi uopšte došlo do pomirenja upravo bi trebalo da se prevaziđe šum vremena. Potrebna je buka i bijes. Objektivna istina o sebi i drugom, poštovanje i razumijevanje su formule tako potrebne katarze bh društva. Svaki drugi put vodi u izolaciju. Na sceni je Orvelova Farma a da većina ljudi toga nije ni svjesna, rekao je pjesnik Radomir D. Mitrić u intervjuu za BUKU.
Nije politika ako kukate i žalite se da su velike sile zle, nego ako postupate tako da dobijete njihovu podršku za svoje ciljeve. Naši susedi u tome više-manje uspevaju, a mi i dalje kukamo i ljutimo se. Drugim rečima - mi ne razumemo svetsku politiku i ne umemo da pobedimo u toj utakmici. Bez podrške EU, ali i SAD, mi ostajemo na gubitničkoj strani istorije. I to svojom krivicom - kaže u intervjuu za „Blic“ Dubravka Stojanović, ugledna istoričarka.
Pojam sekularne države u Dejtonskom sporazumu, odnosno Ustavu BiH, direktno nije naveden. Istovremeno, proces depolitizacije institucija i gubljenje građanskog posljednjih godina imali su za cilj vjersko liderstvo objediniti sa političkim i državnim liderstvom, što su, kako misle neki analitičari, manje ili više vidljivo činile sve konfesije u BiH.