"Stezanje kaiša je jedino moguća politika za ovu vlast, koja nema povjerenje tržišta kapitala da uđe u značajnije javne investicione cikluse i kroz ubrzan nominalni rast finansira privremene deficite. Zbog nepovjerenja tržišta vlast mora da slijedi proces ubrzane fiskalne konsolidacije koji će imati daleko gore posljedice po ekonomiju nego se prognozira." kaže u intervjuu za BUKU ekonomista Goran Nedić
Odavno je bila prisutna atmosfera, gotovo apsurdna, da manja
ili nikakva pamet odlučuje o svemu, pa i o pameti i o najpametnijima.
Zato se i mnogo najobrazovanijih i najpametnijih nalazi negde drugo, u tuđini.
Kad se počnu vraćati, to će biti dobar znak i dobra vest.
Našu budućnost moramo sami uzeti u svoje ruke, jer demokratija nije neki fuš posao kojeg radiš sa vremena na vrijeme. Nije fuš kojeg smo na žalost sveli na izbore nekih uvijek istih likova u istom realiti šou. To je to buđenje koje se sad dešava.
Već osamdeset dana traje agonija radnika DITE koji protestuju ispred svoje Fabrike, tražeći svoja zagarantovana prava. Radnici pokušavaju natjerati odgovorne da im uvežu radni staž i isplate zaostale plate.
Prije nekog vremena, na BUKA portalu je objavljen tekst koji je ukratko predstavio Helgu Šnajder, pisca i svjedoka jednog mučnog vremena svjetske istorije. Donosimo vam intervju sa Helgom najavljen u tekstu....
"Vrijeme i prilike u kojima živimo nisu vrijeme da čekamo da mi i naši problemi budemo primijećeni – moramo sami preuzeti inicijativu. Aktivisti/kinje UG Oštra Nula po tome nisu ništa drugačiji od ostalih ljudi. Oni su, evo već tri godine, odlučili da ne ćute i ne trpe, žele da se naš glas čuje i da jasno i glasno kažemo da nam nije dobro, da ovo što imamo ne valja i da tražimo odgovornost nadležnih za ovo stanje i da, ako je moguće, iniciramo pozitive promjene u našem društvu. Sve što je potrebno jeste da želite bolje i sebi i drugima!"
Mnogi proizvodi koji su bili neophodni za život prije pedeset ili sto godina danas više to nisu. Promjenom načina života došlo je i do gubljenja određenih zanata, ali potrebno je te zanate sačuvati od zaborava. Ako mi to ne uradimo za mnoge stvari u doglednoj budućnosti neće se znati ni da su postojale. U Banjaluci je početkom dvadesetog vijeka postojalo oko 70 zanata, ali u arhivama i muzejima postoje podaci o njima koji su nama dostupni i veoma značajni za istraživanja.
Kada je riječ u duhu tolerancije, to je malo paradoksalno, ja ne vjerujem da je taj naš ex- jugoslovenski, balkanski svijet ti naši narodi, narodići i plemena i sve ostalo, da su po svojoj prirodi netolerantni. Naprosto naši ratovi nisu posljedica netolerancije nego su ti ratovi uvijek posljedica nečeg drugog a ono što se u tim ratovima dobro koristi kao pogonsko gorivo je naša glupost, nesolidni materijal od kog smo stvoreni. Ja mislim da su balkanski narodi neobično tolerantni i da su u osnovi tolerantniji od normalnog zapadnog svijeta- rekao nam je Miljenko Jergović