"Vrijeme i prilike u kojima živimo nisu vrijeme da čekamo da mi i naši problemi budemo primijećeni – moramo sami preuzeti inicijativu. Aktivisti/kinje UG Oštra Nula po tome nisu ništa drugačiji od ostalih ljudi. Oni su, evo već tri godine, odlučili da ne ćute i ne trpe, žele da se naš glas čuje i da jasno i glasno kažemo da nam nije dobro, da ovo što imamo ne valja i da tražimo odgovornost nadležnih za ovo stanje i da, ako je moguće, iniciramo pozitive promjene u našem društvu. Sve što je potrebno jeste da želite bolje i sebi i drugima!"
Mnogi proizvodi koji su bili neophodni za život prije pedeset ili sto godina danas više to nisu. Promjenom načina života došlo je i do gubljenja određenih zanata, ali potrebno je te zanate sačuvati od zaborava. Ako mi to ne uradimo za mnoge stvari u doglednoj budućnosti neće se znati ni da su postojale. U Banjaluci je početkom dvadesetog vijeka postojalo oko 70 zanata, ali u arhivama i muzejima postoje podaci o njima koji su nama dostupni i veoma značajni za istraživanja.
Kada je riječ u duhu tolerancije, to je malo paradoksalno, ja ne vjerujem da je taj naš ex- jugoslovenski, balkanski svijet ti naši narodi, narodići i plemena i sve ostalo, da su po svojoj prirodi netolerantni. Naprosto naši ratovi nisu posljedica netolerancije nego su ti ratovi uvijek posljedica nečeg drugog a ono što se u tim ratovima dobro koristi kao pogonsko gorivo je naša glupost, nesolidni materijal od kog smo stvoreni. Ja mislim da su balkanski narodi neobično tolerantni i da su u osnovi tolerantniji od normalnog zapadnog svijeta- rekao nam je Miljenko Jergović
“Građani BiH su postali zarobljenici su čekanja i vjerovanja da će negdje neko nešto uraditi za njih, da će nešto pasti sa neba, izrasti na drvetu ili da će neko izmisliti tableticu od koje će sve postati bolje. Tako se kod nas čekaju bolja vremena, da neko donese promjene, da se pojavi neki političar spasilac, da neko nametne neko rješenje, zakon ili bilo šta treće. Istovremeno niko neće da mrdne prstom i da učini nešto. U stvari, mrdaju prstom - najčešće je to kažiprst kojim klikaju na mišu. Sve ostalo im je preteško” kaže u intervjuu za BUKU , Hana Kazazović, popularna Bh blogerka i kolumnistica, u javnosti poznatija kao Cyber Bosanka...
Nezvanično, banjalučki ćevap jeste brend, odnosno prepoznatljivost grada, kao što je to nezvanično i sir Trapist, ali zakonski nije. Prema zakonu da bi postao brend on bi morao ispunjavati određene kriterijume, ali razmišljao sam da možda i ne moraju ćevapi da budu brend, da ta oblast ne bude zakonski regulisana. Tako ljudima dajemo slobodu da ćevape prave kako hoće i to tako treba da bude sve dok se poštuje zdravstvena ispravnost.
Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Nigel Casey govorio je u intervjuu za Agenciju FENA o izvještajima Evropske komisije i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o (ne)napretku u BiH, pitanju izbora u Srebrenici, političkoj odgovornosti za stanju u državi te ekonomskoj razmjeni dvije zemlje.
Poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo, kao vrstan poznavatelj domaćeg i međunarodnog kaznenog prava, točno je prognozirao ishode brojnih sudskih procesa za ratne zločine. Zbog toga smo ga zamolili da za naš portal tacno.net da prognozu ishoda suđenja za Herceg Bosnu, te za komentar nedavne haške presude hrvatskim generalima, kao i za ocjenu političkih odnosa koji će iz te presude proisteći te njenom utjecaju na daljnja suđenja na nacionalnim sudovima.
Okrivljavanje stranaca je, naravno, stara taktika koja se koristi kako bi se izbjeglo preuzimanje odgovornosti za domaći neuspjeh. Ali, građani ove zemlje nisu glupi i oni to shvataju. Moj prijateljski savjet je da politički lideri ovdje treba da dobro razmisle o učinku takvih prijetnji i uvreda, naročito u vrijeme kada istovremeno traže značajnu finansijsku podršku Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija. Odnos zasnovan na uzajamnom poštovanju i uljudnosti ima veće mogućnosti za uspjeh i to je ono što mi želimo.
Vlada RS utvrdila je prednacrt budžeta i ekonomske politike za 2013. godinu, kojim su planirana smanjenja plata i primanja svim budžetskim korisnicima, zaposlenim u javnoj upravi te policiji i prosvjeti za još 10 posto u odnosu na sadašnje, koje su, inače, već tri godine umanjivane za te iznose.