Osjećate li se nelagodno u komunikaciji sa osobama sa invaliditetom? Plašite li se da ćete pogriješiti šta god da kažete ili učinite? Je li pristojno osobu sa invaliditetom pitati šta joj se desilo ili je to tabu? Jesu li borci za prava osoba sa invaliditetom pretjerano uvredljivi? Pretjeruje li se sa političkom korektnošću prema osobama sa invaliditetom?
Ostaću i pokušaću da živim od svog rada. Izdvajam deo iz drame Slavomira Mrožeka koju pripremam za diplomsku predstavu "Rad će dati hleb, a zakon slobodu, jer će sloboda biti zakon, a zakon sloboda. Zar se ne radi o tome, zar nije to ono čemu svi težimo?"
Kandidati za gradonačelnika Bijeljine Mićo Mićić (SDS) i Zlatko Maksimović (Koalicija Bijeljina pobjeđuje) govore za BUKU o planovima koje imaju ukoliko pobijede na izborima, rješenjima koja nude, problemima u ovom gradu...
Kandidati za gradonačelnika Trebinja Slavko Vučurević (PDP) i Luka Petrović (SNSD) govore za BUKU o rješenjima koja nude, problemima u ovom gradu, ali najviše jedan o drugom.
"U ovom dobu tehnologije, treba više praksi koje ohrabruju ljude da se susreću, da komuniciraju oči u oči, u istini, bez pakovanja, šminke i maski. Komunikacija srcem mi je omiljeni način kako sarađivati s ljudima", kaže Vojin Kopuz u razgovoru za Buku.
U Australiji živi više od 30.000 ljudi iz BiH koji su u ovu zemlju većinom došli kao izbjeglice nakon rata 90-ih, a upravo ta činjenica doprinosi jakim vezama između naroda, kazao je u intervjuu za Fenu ambasador Australije za Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Beču David Stuart, koji završava svoju četvorogodišnju misiju.
Jebeš LGBT prava, kad živiš u siromaštvu. Znate koliko jednoj LGBT osobi znači da li može da se venča, kad nema posao i od čega da živi?! Apsolutno ništa. Iskreno se nadam da će se to promeniti, da može pristojno da se živi.
Razgovaramo prvo o onom najočiglednijem, o prostoru u kojem se nalazimo, o simboličkim i praktičnim vezama između privatizacijom uništenog industrijskog kompleksa i alternativne kulturne scene koja se ovdje razvija. O slobodi i autonomiji u radu kakvu ranije nisu imali, ali i o represijama koje još uvijek osjećaju.
Puno je veći problem taj što BIH kao neko društvo više ne postoji, točnije parcelizirana je u niz posvađanih društava s izrazito suprostavljenim narativima.