Ekonomija

Samo dan nakon što je Republički zavod za statistiku izneo alarmantne podatke o povećanju nezaposlenosti u Srbiji za čitava tri procenta u aprilu, premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je da zaposlenost ustvari raste, a da su podaci Zavoda o broju nezaposlenih „nepouzdani“. Činjenicu da podaci Vlade prikazuju ružičastu sliku, a podaci statistike crnu, nije lako objasniti, ali je premijer pokušao da iznađe odgovor i na ovaj paradoks.

U poređenju sa zemljama čije su ekonomije daleko nadmoćnije, regija Zapadnog Balkana mora naći načina da poveća konkurentnost, smanji korupciju, te u nedostatku sredstava eventualno rješenje potraži u osnivanju regionalne razvojne banke koja bi sa 900 miliona dolara kapitala mogla značajno uticati na razvoj svih zemalja.

Prema mišljenju MMF-a, dodatnim fiskalnim mjerama trebalo bi se spriječiti povećanje deficita u 2011. i očuvati povjerenje tržišta, a potrebna je i konsolidacija zasnovana na smanjenju rashoda od oko jedan odsto BDP-a godišnje, kako bi se poništio rast javnog duga, prenose hrvatski mediji.

Ako se uzme u obzir da je prosječna plata u RS 803 marke, onda je lako doći do podatka da pojedinci u Srpskoj mjesečno zarade po 200 i više prosječnih plata, ili da ima onih koji prolaze "samo" sa 50 prosječnih plata za jedan mjesec.

Privrednici u RS-u razočarani su odlukom Vlade RS-a da za osam miliona smanji iznos za podsticaja preduzećima koja izvoze.

Ulaskom Hrvatske u EU, BiH bi mogla izgubiti tržište na kojem godišnje zaradi 156 miliona eura, navodi se u istraživanju Razvojne mreže Ujedinjenih nacija u BiH.

Mikrokreditni sektor u RS je i ove godine, za razliku od bankarskog, nastavio sa silaznim trendovima po svim značajnim parametrima, što ga je gurnulo u tromjesečni finansijski gubitak od 1,4 miliona KM.

U pogledu zaštite djece u BiH i dalje najveći problem predstavljaju siromaštvo i opšte nepovoljno ekonomsko stanje u zemlji, navodi se u Izvještaju o implementaciji Akcionog plana za djecu BiH od 2002. do 2010. godine, kojeg je na posljednoj sjednici usvojilo Vijeće ministara BiH.

Hrvatska narodna banka (HNB) slaže se s većinom preporuka misije MMF-a, međutim, ne slaže s tvrdnjom da su međunarodne pričuve relativno niske, već ponovo ističe da su one adekvatne, ne slaže se niti s prijedlogom misije MMF-a o izmjeni tehnike provođenja deviznih intervencija, a također se ne slaže s tvrdnjom da je politika stabilnog tečaja pridonijela akumuliranju ranjivosti povezanih uz pretjerano zaduživanje u inozemnoj valuti.