Ekonomija

Alarmantna upozorenja o mogućem raspadu evrozone i neizvjesnoj sudbini zajedničke evropske valute, stanovnike Srpske dovela su u dilemu u kojoj valuti da čuvaju novac, a u kojoj da se zaduže, dok ekonomisti poručuju da je štednja u evrima trenutno najsigurnija.

Ako se još zna da je dodijeljeno ukupno 40 medalja i da je jedna od njih, srebrena, pripala bh. Asocijaciji i u konkurenciji uređenja štandova, te da je Samardžijin brod nagradilo i Udruženje inovatora Tajvana, onda slika uspjeha postaje i jasnija i veća.

Nakon što je prethodne sedmice jedna od vodećih francusko-belgijskih banaka umalo doživjela krah, postalo je jasno kakva je uloga evropskih banaka u zaduženju država. Nema jednostavnog rješenja za krizu eurozone.

Direktni uzrok sadašnje krize jeste ekonomska situacija u Grčkoj. Grčka država, budući da se godinama oslanjala na pozajmice i uglavnom lažirane ekonomske podatke, ne može da vraća dugove, koji se približavaju sumi od pola triliona dolara – a to je mnogo para za zemlju sa 11 miliona stanovnika. Posledica je da se Grčka nalazi na ivici da proglasi bankrot. Jedino pitanje je da li će bankrot biti uredan, ublažen kreditima Evropske centralne banke i MMF-a, i uz dogovore o prinudnim gubicima za investitore, koji se eufemistički nazivaju „šišanjem“.

Šefica Kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu upozorila je da bi BiH mogao zahvatiti novi talas krize kao posljedica finansijske nestabilnosti u zemljama EU.

Kada je euro stupio na snagu, većina ekonomista je smatrala da se radi o nedovršenom zadatku. Izostavljeni su mnogi mehanizmi prilagodbe i ništa nije stavljeno na svoje mjesto.

Fabrika cijevi "Alpos" iz Prnjavora ugasila je pogone i stotinak radnika poslala kući do konačnog rješenja sudbine preduzeća opterećenog dugovima i dubiozom njegovog istoimenog vlasnika iz Slovenije.

Većina predstavnika financijskog svijeta izbjegava otvorenu raspravu o rizicima u zoni eura. Ono što je već odavno poznato govori se samo u povjerenju. Sve se čini da se održi povjerenje pod svaku cijenu, kaže Ederer.

Dosadašnji generalni direktor banjalučkog Aerodoroma Zoran Okilj podnio je ostavku, ali to preduzeće i dalje nema izlaz iz teške situacije u kojoj se nalazi.