Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS pokrenulo je inicijativu uvođenja domaće verzije mađarskog "čips poreza", odnosno posebne vrste taksi kojima bi bili oporezovani grickalice, gazirani sokovi i brza hrana.
Kriza u Grčkoj je i dalje u centru pažnje evropskih lidera koji su su se okupili u Kanu na samitu G20 zbog zabrinutosti da se dužnička kriza u evrozoni pogoršava.
Jedini izuzetak među bogatim zemljama je Njemačka u kojoj je 35 posto anketiranih izjavilo da očekuje bolje dane, dok je veoma mali broj ispoljilo pesimistički stav. Najviše je, međutim, onih koji očekuju mješavinu dobrih i loših vremena u budućnosti.
U tekućoj godini uzet je dugoročni kredit Rafinerije od 45,7 miliona maraka i istovremno je taj iznos evidentiran kao ukupno investiciono ulaganje u toku obračunskog perioda, stoji u finansijskom izvještaju tog preduzeća za treći kvartal 2011. godine, koji je objavljen na Banjalučkoj berzi.
Odluka grčkog premijera Georga Papandreoua da raspiše referendum o zadnjem paketu rješavanja dužničke krize u eurozoni, koji uključuje otpis 50 posto grčkog duga, političare je šokirala, a ulagače uznemirila.
Stručnjaci nisu saglasni ko je kriv za veliku ekonomsku krizu koja "drma" Evropom - nezajažljive banke ili države. Jedni okrivljuju "lukave bankare", koji su američke hipoteke pretvarali u hartije od vrijednosti da bi njima trgovali.
Nije li čudno da patriotske stranke obećavaju strane pare kojima će se rešiti domaći privredni problemi? Program jednih se zasniva na ruskom državnom kreditu od 5-6 milijardi evra, dok drugi očekuju 100 milijardi stranih ulaganja (u nekom roku). Po čemu su to patriotske stranke?
Odjeljenje za upravljanje portfeljom IRB, ocijenilo je da je ulaganje rizično, ali ipak je IRB uložila milione maraka u akcije i obveznice osiguranja “Aura” Banjaluka, te govedarske farme “Farmland” Nova Topola.