20-minutni dokumentarac „Priča o stvarima“ (engl. The Story of Stuff) predstavlja kritički osvrt na potrošačko društvo. Izlaže povezanost velikog broja socijalnih i društvenih problema, i poziva nas da zajedno stvorimo održiviji i pravedniji svijet. Podijeljen je na sedam dijelova: uvod, ekstrakcija, proizvodnja, distribucija, potrošnja, bacanje otpada i načini rješavanja. Film opisuje „ekonomiju materijala“, sistem koji se sastoji od korištenja prirodnih sirovina, proizvodnje, distribucije, potrošnje i bacanja otpada. Sistem podržavaju ljudi, vlade država i korporacije.
Iako se u regiji živi uglavnom znatno lošije nego prije dvadeset godina, možemo slobodno reći kako su se turistički potencijali prilično povećali. Svaka od novonastalih država nastoji obogatiti svoju turističku ponudu koliko je to moguće, a ponekad se to radi veoma neprofesionalno, što unazađuje naš turizam. Takvih primjera ima mnogo, a neke od njih ćemo spomenuti u nastavku.
Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene akcija su pale, jer je ulagače razočarao nastavak niza makroekonomskih podataka koji pokazuju da rast najvećih svjetskih ekonomija slabi, a na to upućuju i poslovni izvještaji većine kompanija.
Međunarodni ekonomski odnosi su takvi da, dobrim delom, određuju sudbinu međunarodnih odnosa u celini, naročito zato što je sve izraženija bolna podela na razvijene zemlje i na zemlje u razvoju, na one koji mogu sve i na one koji ne mogu ništa.
I kada situacija još nije revolucionarna, u društvima svejedno djeluje živa socijalna imaginacija. No, ona se tada troši na tzv. realne utopije koje, kao i istoimena politika, pokušavaju pokazati da se društvo može utopijski popraviti bez da izađe iz svojih osnovnih ideoloških parametara. Danas te parametre određuje građansko utemeljenje apstraktne, monadne individue i njezin svijet ugovora, kojima ona hoće bitno odrediti svoje odnose spram drugih, sličnih individua, no u kojima ipak može preživjeti djelatno sjećanje na neku bezuvjetnu zajednicu.
Uprkos Zakonu o zaštiti potrošača BiH, 18 udruženja potrošača, koliko ih ima u Bosni i Hercegovini, tvrdi da se on ne poštuje. Sadašnju situaciju u tom polju opisuju kao haotičnu.
Pod pojmom «novac» mi nije baš najjasnije na šta se misli, tako da ćemo ovo preskočiti. Već smo, samim uzimanjem kredita, kupili novac, a banka nam ga uredno prodaje.
Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara BiH donijelo je na svojoj jučerašnjoj sjednici u Sarajevu šest pravilnika o hrani, i to Pravilnik o tjesteninama, tijestu i proizvodima od tijesta, Pravilnik o količini brašna utrošenog za proizvodnju pekarskih proizvoda, Pravilnik o proizvodima od žitarica, Pravilnik o pekarskim proizvodima, Pravilnik o metodama analiza šećera i Pravilnik o pivu, stoji u priopćenju iz Agencije za sigurnost hrane BiH.
Krajem XX veka proces internacionalizacije proizvodnje i trgovine, koji se naziva još i kao kapitalistička globalizacija svetske privrede, se intenzivirao. Dominantni privredni subjekti postaju transnacionalna preduzeća koja, u svojoj poslovnoj strategiji, svetsko tržište posmatraju kao jedinstvenu celinu. Pod izgovorom podrške institucionalnoj integraciji država u procesu takve globalilzacije nastala je i Svetska trgovinska organizacija (engl. World Trade Organisation - WTO) koja danas predstavlja možda najmoćnije zakonodavno i sudsko telo na svetu. Promovišući program "slobodne trgovine" internacionalnih korporacija iznad interesa lokalnih zajednica, zaposlenih, porodica, pa čak i iznad životne sredine.