Ekonomija

Uprkos sve češćim krahovima na berzi ne biva ipak da dva uzastopna ponedeljka (11. i 18. jula) dobiju epitet „crni“, dakle da zabeleže pad koji tera države i EU da posegnu za „ubrizgavanjem“ novca, kako bi spasle svoj već debelo poljuljani kredibilitet.

Koliko god loše zvučala ova procjena, ona označava poboljšanje jer je BiH 2010. godine bila na 101. mjestu. Zanimljivo je da je i Ruanda, na 65. mjestu, označena kao perspektivnija za bisnis od BiH.

U Udružnju za zaštitu interesa potrošača BiH takođe su potvrdili da se iz trgovina iznose sve praznije kese, ali je, naglašavaju, jedan od razloga i visoka cijena proizvoda.

Sad možemo samo da čekamo jesen da se političari vrate sa odmora i ponovo pokrenu pitanje povećanih poreza na plate i doprinosa. Poslodavci se nadaju promjenama, jer je to jedini spas za privredu u Srpskoj, ali, kako se čini, Vladi RS je od oporavka privrede važnije punjenje budžeta, kako bi silna mašinerija administracije dobila plate.

U Rafineriji nafte Brod je puštena u rad rekonstruisana tzv. nova linija proizvodnje naftnih derivata, koja je instalisana pred rat 1992. godine, a nikad otada nije stavljena u pogon. Ovim će se proizvodnja te rafinerije dići, najavljeno je, sa 1,2 miliona tona na 3 miliona tona godišnje. To je odlična vijest za većinskog vlasnika naftne industrije RS, OAO Neftegazinkor.

Evropski bankarski regulatori započeli su s evaluacijom i testiranjem snage evropskih banaka, modelirajući zapisnik dugova svih perifernih članica evrozone, prenose agencije.

Kašnjenja, namještanje tendera, afere oko odabira kompanija za izvođenje radova, samo su neki od problema koji prate izgradnju autocesta u BiH. No, najveći među problemima je uplitanje različitih političkih interesa.

Tehnolološke marke iza Coca-Cole predvode prvih deset na ljestvici koje čine samo brendovi iz SAD. Iz neke druge zemlje je najbolje plasirana Toyota na 11. mjestu, proizlazi iz istraživanja kompanije Interbrand.

Ipak, banke priznaju da su klijenti sa višim primanjima poželjni, ali ništa manje rizičniji. Matematička računica pokazuje da su oštećeni oni sa manjim primanjima, dok oni sa većim primanjima mogu da uzmu i veći kredit. Veći problem je kada dođe ta naplata, jer apetiti sa većim primanjima rastu.