SARAJEVO, Ako BiH ne raskine aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/ to će biti signal svim finansijskim institucijama da BiH vodi ekonomsku politiku koja omogućava stabilan i održiv makroekonomski okvir, izjavio je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli.
SARAJEVO, U BiH očekuje se povećanje cijena ulja, jer su to najavili i proizvođači ove životne namirnice u zemljama u regionu, kažu u Udruženju za zaštitu interesa potrošača Kantona Sarajevo.
U Vanjskotrgovinskoj komori BiH u Sarajevu jučer je ozvaničen početak projekta EUEXPRO II - Podrška razvoju i promociji izvoza u BiH. Sveobuhvatni cilj tog projekta je poboljšanje trgovinskog bilansa Bosne i Hercegovine putem povećanja izvoza. Projekt vrijedan 1,4 miliona eura finansira Evropska unija, a implementirat će ga WYG International Limited, konsultantska kompanija iz Ujedinjenog Kraljevstva. Pripremne aktivnosti na projektu započele su u februaru, a projekt će trajati 23 mjeseca.
Stopa nezaposlenosti u Irskoj, jednoj od država Evrope koja je najviše pogođena krizom, nastavila je da raste u avgustu i dostigla 13,8 odsto što je najveća stopa u posljednjih 16 godina, podaci su koje je objavio Irski statistički centar /CSO/. Krajem jula stopa nezaposlenosti u ovoj zemlji iznosila je 13,7 odsto.
Prosječna julska netoplata u Republici Srpskoj od 786 KM pokrivala je svega 49 posto potrošačke korpa za četvoročlanu porodicu, a koja je iznosila 1.608 KM, izračunao je entitetski sindikat.
BANJALUKA, Od ukupno 12 vrsta lijekova, za koje američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) sumnja da nisu pouzdani, na tržištu BiH nalazi se samo “herceptin”, lijek protiv raka, potvrđeno je u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
BEOGRAD, Sporazum Srbije i Turske o slobodnoj trgovini, koji treba da poveća obim trgovinske razmjene dvije zemlje, a posebno srpski izvoz, stupio danas na snagu.
Skupština Podravke održana u utorak prošla je mirno a devet točaka dnevnog reda odrađeno je u samo sat vremena. Više od 60 posto od ukupnog broja dioničara prisustvovalo je skupštini a odluke su izglasane gotovo jednoglasno. Kao što je već ranije najavljeno.Nadzorni odbor Podravke je smanjen sa 11 na devet članova pri čemu su tri mjesta dobili predstavnici mirovinskih fondova (PBZ-Croatia osiguranje, AZ i Erste Plavi) što su već dulje vrijeme zahtijevali. Skupština je prihvatila odluku da gubitak od 330 milijuna kuna koji je lani prouzročila afera Spice, bude prenesen na poslovanje u narednom razdoblju.
Nakon što je od Ministarstva financija početkom srpnja kao u prva u Hrvatskoj dobila dozvolu za obavljanju posredovanja u potrošačkom kreditiranju, zagrebačka tvrtka Tata grupa od 1. rujna kreće i s radom Konkurencija im je zasad samo agencija Progreso grupa, također iz Zagreba, koja je s pružanjem usluga krenula nešto ranije.
Licenca na tri godine
Tržište kreditnog posredovanja u Hrvatskoj nije bilo regulirano sve do početka ove godine kad je na snagu stupio Zakon o potrošačkom kreditiranju. On između ostaloga propisuje da se tim poslom mogu baviti samo posrednici s licencom Ministarstva financija koja se izdaje na tri godine.
Država je tvrtkama ostavila rok za prilagodbu do kraja godine, nakon čega više neće biti moguće da svaka 'šuša' otvori kreditni ured čega smo sad svjedoci.
'Za dobivanje licence morali smo ispuniti nekoliko uvjeta – od poslovnog plana, pa preko zadovoljavajućeg ureda i obrazovanog kadra s iskustvom. Najvažnija je transparentnost u poslovanju. Obavezni smo jednom godišnje izvještavati ministarstvo o svim financijskim aranžmanima u čijem smo sklapanju posredovali', objašnjava Toni Hrelja, direktor Tata grupe.
Međutim, on sumnja da će novi zakon u potpunosti izbrisati oglase sa 'super' povoljnim kreditima sa stupova javne rasvjete. Njegova je skepsa razumljiva, jer dosad nadležne institucije – HNB, Ministarstvo financija i policija – nisu imale previše uspjeha u ratu protiv crnog kreditnog tržišta. Naknada se naplaćuje od banaka
U inozemstvu upravo se preko licenciranih posredničkih agencija sklopi najveći broj kredita. U Njemačkoj se preko 60 posto kredita građanstva plasira preko specijaliziranih agencija - službenih vanjskih kanala prodaje banaka. U Velikoj Britaniji taj postotak još je veći i dostiže gotovo 80 posto.
'Umjesto da šeće od banke do banke, mi klijentu možemo ponuditi sve na jednom mjestu. Naša usluga koncentrirana je na građanina. Posao nam je da mu pomognemo i savjetujemo kako lakše odabrati proizvod koji mu odgovara. Za klijenta je to sve besplatno, jer naknadu naplaćujemo od banaka', navodi Hrelja koji se na bavljenje posredničkim poslom odlučio nakon pet godina provedenih u Hypo Alpe Adria banci i revizorskoj kući KPMG.
Tata grupa trenutačno ima potpisan ugovor o posredovanju s OTP bankom, a u pregovorima su s još nekoliko banaka. Kao veliku prednost pred konkurencijom Hrelja ističe tvrtkin portal moj-bankar.hr na kojem su uspoređeni krediti svih banaka u Hrvatskoj.
'Preko njega nam se javlja sve više klijenata. Najveći je interes za nenamjenske gotovinske i stambene kredite. Isto tako imamo dosta upita za refinanciranje postojećih dugovanja u cilju smanjenja mjesečne rate i produljenja broja godina otplate', kaže Hrelja.
Kad uđemo u EU, kamate neće pasti
Komentirajući česte povike kako banke u Hrvatskoj drže previsoke kamatne stope, Hrelja kaže kako su kod nas, uspoređujući s zemljama u regiji, kamate još povoljne. Kad se gledaju zapadne zemlje, situacija je dosta lošija. Valutna klauzula nužno je zlo
'Najidealnije bi bilo kad bi se građani mogli zaduživati u valuti koju zarađuju. Ovako su izloženi tečajnom riziku. Ali investitori izvana ne vjeruju kuni bez obzira na to što je ona bila stabilna u zadnjih 15 godina, tako da je valutna klauzula nužno zlo', misli Hrelja. 'Hoće li kamate drastično pasti kad uđemo u EU? Najvjerojatnije neće. Ipak, trenutačno je vidljiv trend smanjenja kamatnih stopa nakon oslobađanja likvidnosti od HNB-a. Nastavak smanjenja kamatnih stopa prije svega ovisi o sustavnom riziku koji je definiran rizikom države. Ali svakako očekujemo izmjene u sustavu kamatnih stopa, pogotovo onih varijabilnih, tako da će se u budućnosti vezivati na kretanje Euribora kao referentne kamatne stope', smatra Hrelja.
U slučaju da država odluči uvesti porez na aktivu banaka, trend pada kamatnih stopa bi se, kaže Hrelja, zaustavio. Banke bi to kompenzirale ili rastom kamata ili bi zadržale postojeće sve dok bi takav porez bio na snazi.
'Ako se već razmišlja o porezu na banke, bilo bi bolje oporezivati njihovu dobit. To bio bilo poštenije. Ekstra porez na dobit plaćale bi one banke koje dobro posluju i one bi to lako mogle namiriti', ističe Hrelja. t-portal