U junu 2009. prvi put su se sastali ministri vanjskih poslova četiriju zemalja na pragu industrijalizacije. Nastala je lako pamtljiva kratica stvorena od početnih slova njihovih imena BRIC. Od tada se predstavnici Brazila, Rusije, Indije i Kine redovito sastaju i naglašavaju svoju snagu i stvari koje ih povezuju.
U zemljama u tranziciji oko 20 odsto sredstava iz javnih nabavki ode u privatne džepove, dok u BiH taj iznos prelazi 20 odsto. Rajko Kecman, potpredsjednik Udruženja “Tender” ocijenio je da je BiH najkorumpiranija od svih zemalja u tranziciji.
Iako su ovdašnji državni zvaničnici to očekivali, ova austrijska kompanija do isteka roka nije ponudila ni cent više od prvobitnih 950 miliona evra. Umjesto poboljšane ponude Radna grupa za prodaju 51 odsto Telekoma dobila je zahtjev za dodatno produženje roka.
Prema najnovijim procjenama Evropske komisije o ekonomskom oporavku na zapadnom Balkanu, prošle godine je inflacija u Srbiji iznosila 10,3 odsto, u Albaniji 3,6 odsto, na Kosovu 3,5 odsto, BiH 2,1 odsto, Makedoniji 1,6 odsto, Hrvatskoj jedan odsto, dok su cijene u Crnoj Gori prošle godine u prosjeku porasle za svega 0,5 odsto.
Sada živimo u G – 0 svijetu, u kome nijedna zemlja pojedinačno, ili njen blok, nema političku i ekonomsku polugu – ili volju – da se istinski usmjeri i slijedi međunarodnu agendu. Rezultat će biti intenzivniji sukob na međunarodnoj sceni o ključnim pitanjima, kao što su makroekonomska koordinacija, finansijske regulatorne reforme, trgovinska politika i klimatske promjene.
Centralne banke su u borbi protiv finansijske krize preplavile tržište jeftinim kreditima. To je bilo neophodno kako bi se spriječio globalni kolaps. Sada treba razmisliti o izlaznim strategijama. Ako taj novac ostane na tržištu, onda prijeti opasnost da se stvore novi mjehuri od sapunice, kao što je to bio slučaj na američkom tržišu nekretninama.
Sada imamo situaciju da raste euribor, pa se može očekivati da će se i kamatne stope u zavisnosti od euriobora povećavati. Sad je euribor 1,2, a bio je 0,9, tako da sigurno utiče na rast kamata odnosno na rast obaveza banaka prema međunarodnim kreditorima, a samim tim rastu i obaveze klijenata prema bankama u kojima su uzeli kredit.
Prema Zirojevićevim riječima, značaj zaključivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s EFTA biće i u tome što će biti obezbijeđen slobodan, bescarinski pristup industrijskih i prerađenih poljoprivrednih proizvoda i ribe porijeklom iz BiH na tržište EFTA zemalja.