Švajcarska je decenijama bila mjesto gdje se prenosio novac koji treba sakriti, jer su ga u toj planinskoj zemlji štitili jedni od najstrožih zakona o tajnosti podataka na svijetu. Međutim, s obzirom da kriza evra primorava švajcarske susjede da traže nove izvore novca, trezori banaka ove alpske zemlje odjednom izgledaju neodoljivo, piše „Washington post“. Posljednjih mjeseci, stroga bankarska tajnost ove zemlje našla se na meti napada zemalja poput Njemačke i Britanije kao nikada prije.
Jedan zaposleni u BiH stvorit će prosječno godišnje 15.517 eura dodane vrijednosti, pokazalo je istraživanje o ekonomskoj efikasnosti zemalja u regiji na osnovu bruto dodatne vrijednosti (BDV) po zaposlenom.
Najskuplja elementarna nepogoda u posljednjih dvadesetak godina bio je zemljotres u Japanu 11. marta 2011. koji je doveo do razornog cunamija kada je preko 20.000 ljudi izgubilo život. Materijalna šteta koja je tom prilikom nastala procjenjuje se na 210 milijardi dolara, do sada nezapamćen materijalni gubitak prouzrokovan prirodnom nepogodom, koja je izazvala i havariju nuklearne elektrane „Fukušima.“
Kriza evra pretvorila je Evropsku uniju u nešto radikalno drugačije. Članice evrozone podeljene su na dve kategorije – poverioce i dužnike – a poverioci su glavni. Nemačka, kao najveća i najpouzdanija zemlja, tu igra dominantnu ulogu. Dužničke zemlje plaćaju visoke rizične premije za finansiranje svog duga, što se odražava na troškove kredita u njihovim privredama. To je gurnulo dužničke zemlje u deflatorni vrtlog i dovelo ih u izrazito i potencijalno trajno nepovoljan položaj u odnosu na poverilačke zemlje.
Kupovna moć stanovnika u Republici Srpskoj i dalje pada, pokazuje statistika, a to potkrepljuje činjenica da potrošači kupuju meso na grame, a prodaja bajatog hljeba cvjeta.
Nedavno potpisani sporazum o povezivanju Sarajevske, Banjalučke i Montenegroberze mogao bi uvećati obim obrta i učiniti prepoznatljivijim krizom teško pogođena tržišta kapitala u tim zemljama.