Bosna i Hercegovina je, nakon Kosova, država sa najpobožnijim građanima u regiji. Kako su pokazali rezultati Gallupovog istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku u čitavoj regiji, za 76,5 posto građana BiH religija je “važan dio njihovog svakodnevnog života”.
Kad su početkom devedesetih u humorističkom serijalu „Nadrealisti“ prevodili s crnskog na gorski jezik, s bosanskog na hercegovački, srpski ili hrvatski, ono što je tada bilo nadrealno za Bosnu i Hercegovinu je postalo stvarnost. Više tragična nego komična.
Izlaskom iz kuće svakoga jutra se srećem sa istim ljudima, istim licima, a prilikom eventualnog kraćeg dijaloga i sa istim temama tj. problemima. Da li se radi o klasičnim ličnim frustracijama, pa onda ljudi po automatizmu traže imaginarnog krivca, ili su jadanje i apatija stvarno opravdani, pokušaću što realnije i objektivnije sagledati kroz neke činjenice.
U cijeloj priči više nije bitan metak. Krivci su upravo oni skriveni iza obećanja koje prosipaju pred ljude kao mrvice pred ptice. Viša briga o delikventima, jače policijske patrole, veća sigurnost...
„Ovo je važan dan za nas, jer ovo predstavništvo jača i evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine”, izjavio je premijer Milorad Dodik nakon svečanog otvorenja predstavništva Republike Srpske u Briselu prije godinu dana.
U sljedećih mjesec dana će u Mostaru, prema najavama, biti sazvan Sabor Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Je li riječ o novom prekrajanju države i pokušaju stvaranja trećeg hrvatskog entiteta, ili o predizbornom triku?!
Iako u 21. vijeku, Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama Evropske unije u kojima se svaka vrsta granice ukida. Koliko je zemlja nazadovala najbolje ilustruje primjer da su Ustavom BiH iz 1910. odnosno u tadašnjem Saboru, osim Muslimana, Srba i Hrvata, bili zastupljeni i Jevreji, kojima sadašnja BiH ne daje to pravo jer su nacionalna manjina.
Ministarstvo prosvjete i kulture RS odlučilo je da, nakon dugogodišnjeg zimskog sna, upravo ove zime napravi konsultacije sa učiteljskim osobljem u vezi sa izmjenama sadržaja udžbenika za učenike do 6. razreda. Dan prije isteka 2009. godine, Republički pedagoški zavod RS je na svojoj internet prezentaciji postavio listu sačekuša u školama RS. Prema njihovim željama, rezultati ovih okršaja bi trebalo da donesu kvalitetnije udžbenike, te da budu uvertira za ukidanje monopola nad štampanjem udžbenika u RS.
Formiranjem odborničkog kluba „Za Doboj“, koji su napravili nezavisni odbornici Murvet Bajraktarević, Dragan Marković i dvojica „odbjeglih“ SDS-ovih odbornika, Sreto Đurković i Milenko Gligorić, kulminirala je ionako zamršena politička situacija u Doboju.