U Banjaluci se prije nekoliko godina održao jedan veoma inetersantan skup na temu "Otkud ja u ratu" na kojem su pripadnici Bošnjaka, Hrvata i Srba pričali o svojim iskustvima u proteklom ratu. Cilj ove tribine je bio, prije svega, pokazati koliko je rat sam po sebi besmislen i surov i kroz razgovor o toj temi formulisati odgovor o tome da li možemo da prevaziđemo naše sukobe i damo šansu miru.
Ako se napravi presek medijskih izveštaja, priča izgleda ovako: U bratunačko-srebreničkom kraju izvršeno je fizičko i seksualno zlostavljanje maloletnice prisiljene i na prostituciju. Spektakularnom policijskom akcijom uhapšeno je više od deset osoba, a među uhapšenima su se nalazili zamenik načelnika opštine Srebrenica, direktor Srednjoškolskog centra u Bratuncu, lokalni imam, profesori, policajci.
Iznenađujuće nezapaženo je prošla promjena srbijanske karakterizacije rata u Bosni i Hercegovini. Bošnjačka javnost upinjala se posljednjih petnaestak godina da dokaže agresiju istočnog susjeda tokom prve polovine devedesetih i kada se po prvi put iz zvaničnih srbijanskih institucija pravno internacionalizira protekli rat, bošnjačka javnost zauzeta je sudbinom jednog pojedinca i potpuno ignoriše ovu važnu činjenicu. Da li je vaznija individua, makar i bivši član predsjedništva, ili bi za budućnost značajnije bilo da se uspostave istine o najvećoj savremenoj tragediji ove države.
Dok "vojska" nezaposlenih, evidentiranih na zavodima za zapošljavanje, čeka da im bude obezbijeđen posao, malo je među njima onih koji, zbog aktuelne krize, vjeruju da će jednog dana biti pozvani na neko upražnjeno radno mjesto.
Evropski parlament bi trebalo da izrazi duboku zabrinutost zbog nestabilne političke klime i nedostatka zajedničke vizije dva entiteta u BiH, navodi se u izvještaju izvjestioca Evropskog parlamenta za BiH Doris Pak.
Budućnost BiH postaje sve neizvjesnija. Etnički veto već dugo čini centralnu vladu neefiksanom dok je Milorad Dodik, vođa Republike Srpske, entiteta kojeg kontrolišu Srbi, na pokušaje reforme odgovorio prijetnjom o održavanju referenduma o nezavisnosti.
Ako BiH do oktobarskih izbora ne uskladi Ustav i Izborni zakon sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci“, postoji mogućnost da Vijeće Evrope izborne rezultate proglasi nelegitimnim i nevažećim. To bi za BiH moglo imati ozbiljne posljedice, uključujući i suspenzije od strane evropskih institucija.
Iako u Zakonu o informisanju jasno stoji da „svako fizičko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama, koje su pod kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da objavi takve informacije“, Vlada RS očigledno smatra da može da se ogluši o ovaj zakon.