Omiljena folklorna politička aktivnost u BiH od prvih parlamentarnih izbora u ovo malo zemlje je vezivanje zastava. Te davne 1991 zastave su isprepletale svijetle nacionalne stranke u borbi protiv mračnog komunizma. Uz ratne doboše, raspetljali su ih radujući se da su zastave bile veće nego li kada su ih uvezivali.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske je zauzeo stav da Narodna skupština RS-a nema nadležnost da odlučuje o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti države BiH i visokog predstavnika u BiH, te pozvali Valentina Inzka da poništi odluku Skupštine RS-a o odluci o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.
Vlasti Republike Srpske imaju dvije opcije. Ili će same poništiti odluku o referendumu, ili će visoki predstavnik posegnuti za bonskim ovlastima i to učiniti umjesto njih.
Biskup banjalučki Franjo Komarica ponovio je da se povratak katolika u RS i cijelu BiH nije dogodio, da je njih sve manje, a da odgovornost za to snose politički faktori u našoj zemlji, ali i predstavnici međunarodne zajednice.
Uz već poznate podjele, bh. javnost sada se dijeli oko „platformaša“ i onih drugih, Hrvatskog narodnog sabora, referenduma u RS o Sudu i Tužilaštvu BiH, legitimnosti i legalnosti Vlade Federacije, „Dejtona dva“...
Ministar pravde RS Džerard Selman zatražio je od visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da raspusti Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, jer ni u trećem pokušaju nisu izabrali novog šefa Tužilaštva RS!
Predsjedništvo BiH je na 8. redovnoj sjednici prihvatilo poziv predsjednika Republike Srbije Borisa Tadića za učestvovanje na trilateralnom sastanku šefova država Bosne i Hercegovine, Republike Turske i Republike Srbije, koji će biti održan 26. aprila u Karađorđevu.
Budućim generacijama istina koja se plasira biće data i duboko ukorijenjena, a nacionalna i, naravno, religijska identifikacija nešto neizostavno u građenju ličnih identiteta. Oblikovanje identiteta koje se zasniva na identifikaciji, u ovom slučaju sa nacijom i religijom, može dovesti samo do toga da će im onaj drugi biti toliko nepoznat i dalek.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović smatra da ovakva BiH neće moći da preživi i da zbog toga Hrvati žele da budu "akteri rješenja".