BiH

Kako kazniti ratno huškanje?

Stav javnog mnjenja u Srbiji devedestih, ali i u regionu, kreirale su poluistine i laži, kroz medijsku sliku koja je imala zadatak da hrani tzv. patriotizam na način koji je za posledicu imao pljačku, mučenje i zversko ubijanje civila, ratnih zarobljenika, progone i uništavanje dobara (V. Vukčević) * Upravo negovoreći o onome što je bilo, biti nemoćan da se upre prstom u čovjeka za kojeg se zna da je bio huškač, a danas i dalje radi u mediju, bojim se da omogućava da atmosfera mržnje opstane (Lj. Zurovac) * Unutar HND-a nije bilo dovoljno snage i odlučnosti da se raščisti sa onima koji su u vremenu devedesetih odigrali vrlo ružnu i vrlo prljavu ulogu i koji su narušili ugled novinarske profesije (D. Hedl)

Na svojoj, u svojoj

Bošnjaci, Srbi i Hrvati su u proteklom historijskom lomu prošli svoj put, svako je platio svoju cijenu, i danas je tu gdje jeste. Teritorije su markirane davno pobodenim zastavicama i novoizgrađenim crkvama i džamijama. Od klaustrofobije pate samo oni sve malobrojniji zanesenjaci, koji u džepu još drže svoju građansku tapiju na jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu

Iznad Kotor Varoši vjetar riče, daj nam struju naučniče

Mora da je riječ o dobroj stvari kad je projektirana u Bosni, izrađuju je Slovenci, a Nijemci su financirali njezin razvoj. Tim riječima, samo napola se šaleći, svoj proizvod predstavlja Miroslav Tešić iz poduzeća Turbina IPD iz Kotor Varoši (Republika Srpska, BiH). Riječ je o vjetrenjači koja proizvodi struju, ali tako da nadilazi minuse koje imaju dosadašnji tipovi vjetrogeneratora. Vjetrenjačin osnovni oblik konstruirao je Miroslavov otac Nenad, a potom su je, kao stručnjaci za elektrotehniku, zajedno testirali i poboljšavali do razine komercijalne upotrebe.

Reakcije na Dodikovu izjavu o “mirnom razdruživanju”

„Poštujemo Dejtonski sporazum, a diskutujemo o svemu. Kao što diskutujemo o Butmiru i o onom neprihvatljivom paketu ustavnih promjena, mislimo da je isto tako vrijeme za diskusiju o tome na koji način mirno poklušati ovo razdružiti.“

Odbrambeni rat u BiH – besmislena fraza

U Banjaluci se prije nekoliko godina održao jedan veoma inetersantan skup na temu "Otkud ja u ratu" na kojem su pripadnici Bošnjaka, Hrvata i Srba pričali o svojim iskustvima u proteklom ratu. Cilj ove tribine je bio, prije svega, pokazati koliko je rat sam po sebi besmislen i surov i kroz razgovor o toj temi formulisati odgovor o tome da li možemo da prevaziđemo naše sukobe i damo šansu miru.

- OGLAS -

Ivan Ljubičić, Banjalučanin

Ako u pretraživač Google ukucate «Ivan Ljubičić Banja Luka», otvoriće vam se blizu pola miliona pojmova.

Fini porodični ljudi

Ako se napravi presek medijskih izveštaja, priča izgleda ovako: U bratunačko-srebreničkom kraju izvršeno je fizičko i seksualno zlostavljanje maloletnice prisiljene i na prostituciju. Spektakularnom policijskom akcijom uhapšeno je više od deset osoba, a među uhapšenima su se nalazili zamenik načelnika opštine Srebrenica, direktor Srednjoškolskog centra u Bratuncu, lokalni imam, profesori, policajci.

Ganića saga

Iznenađujuće nezapaženo je prošla promjena srbijanske karakterizacije rata u Bosni i Hercegovini. Bošnjačka javnost upinjala se posljednjih petnaestak godina da dokaže agresiju istočnog susjeda tokom prve polovine devedesetih i kada se po prvi put iz zvaničnih srbijanskih institucija pravno internacionalizira protekli rat, bošnjačka javnost zauzeta je sudbinom jednog pojedinca i potpuno ignoriše ovu važnu činjenicu. Da li je vaznija individua, makar i bivši član predsjedništva, ili bi za budućnost značajnije bilo da se uspostave istine o najvećoj savremenoj tragediji ove države.

Bez posla 194 magistra i šest doktora nauka

Dok "vojska" nezaposlenih, evidentiranih na zavodima za zapošljavanje, čeka da im bude obezbijeđen posao, malo je među njima onih koji, zbog aktuelne krize, vjeruju da će jednog dana biti pozvani na neko upražnjeno radno mjesto.

NAJNOVIJE